Kovačev: Najrizičniji su nam početnici i pronalazači
Hrvatska banka za obnovu i razvitak posluje već 15 godina i daleko je iza nje transformacija iz institucije namijenjene obnovi ratom poharanoga gospodarstva u banku koja posluje gotovo tržišno. Prefiks tržišnog oduzima joj neprofitna orijentacija, a njezine kreditne programe poduzetnici, posebno oni mali, čiji bonitet ne zadovoljava poslovne banke, često doživljavaju kao posljednju slamku. Lani je HBOR odobrio više od tri milijarde kuna kredita, sa sve većom orijentacijom na izvozne programe. Istodobno, već godinama ne zamiru glasovi onih koji smatraju da HBOR hrvatskom gospodarstvu ne treba. O takvim stavovima, uz osvrt na proteklih 15 godina i planove u sljedećima, za manager.hr govori Anton Kovačev, dugogodišnji čelnik banke.
VL: Ove godine obilježavate 15 godina poslovanja. Kakva vam je strategija u pogledu budućih programa?
KOVAČEV: Počeli smo kao banka namijenjena obnovi porušenoga gospodarstva, a u ovom smo trenutku razvojna i izvozna banka, ali i izvozno-osiguravajuća agencija. Te tri funkcije u razvijenim državama obično obavljaju tri banke. Uz 23 kreditna programa i niz proizvoda za osiguranje izvoz, teško je govoriti o novim programima. Prije svega pojačat ćemo financiranje i osiguranje izvoza, priključiti se izvoznoj ofenzivi, projektu hrvatske Vlade. Vjerujem da ćemo uz podršku ostalih ustanova, ponajprije Ministarstva gospodarstva i agencije za poticanje izvoza, napraviti važan iskorak. Dosad smo bili osamljeni u poticanju izvoza. Čak 55 posto kredita koje smo odobrili u 2006. godini odnosi se na izvoz. Dat ćemo i dodatnu podršku poticanju malog i srednjeg poduzetništva, posebno politici ravnomjernog razvitka svih regija.
Ono što je novo u ovoj godini jesu projekti vezani uz financiranje zaštite okoliša i energetske djelotvornosti, odnosno ušteda u trošenju energije. Obuhvaćaju financiranje obnovljivih izvora energije, biomasa i malih hidroelektrana i vjetroelektrana. Dat ćemo doprinos i financiranju drvoprerađivačke industrije, s posebnim naglaskom na one koji proizvode gotove proizvode.
VL: Kako u tom smislu funkcionira suradnja s poslovnim bankama?
KOVAČEV: Sa zadovoljstvom mogu reći da smo 70 posto naših kredita lani odobrili preko poslovnih banaka i suradnja je sve bolja. No kreditne programe namijenjene poljoprivredi radimo izravno. Na temelju iskustva u kreditiranju poljoprivrednika preko poslovnih banaka zaključili smo kako ćemo biti brži budemo li odobravali kredite izravnom.
VL: Najavili ste i masovnije radionice za poduzetnike
KOVAČEV: Dosad smo imali radionice za poduzetnike početnike, a ubuduće ćemo ih organizirati u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, koristeći njihovu mrežu savjetodavnih službi. Projekt je već krenuo, a radionice su organizirane regionalno.
VL: Kakvi su vam planovi s mikrokreditiranjem i kreditiranjem podređenim dugom?
KOVAČEV: U financiranje podređenim dugom idemo u suradnji s poslovnim bankama, pri čemu je rizik HBOR-a veći nego rizik poslovnih banaka. Naš je dug podređen jer se kredit vraća prvo poslovnoj banci, a potom HBOR-u, što nas više izlaže. Krediti će se odobravati na 12 godina, s tim da HBOR odobrava osmogodišnji poček tijekom kojeg naplaćuje samo kamate. U tom je programu omogućeno dugoročno financiranje kvalitetnih projekata, koji zbog nedostatka instrumenata osiguranja ne mogu dobiti povoljne kreditne uvjete kod poslovnih banaka. Uvjeti se kredita razlikuju, a mi ćemo se truditi da naši budu što povoljniji.
Mikrokreditiranje je namijenjeno malim poduzetnicima do deset zaposlenika i moguće je do 30.000 eura. O potankostima kreditne linije te uvrštenju poduzetnika početnika još pregovaramo s njemačkom razvojnom bankom KFW-om, a početak provedbe programa očekujemo za mjesec do mjesec i pol. Taj je kreditni program poseban po nizu detalja. Primjerice, moguće je koristiti novac darovnice Europske komisije kako bi se nagradilo brzo odobravanje kredita.
VL: Kakva je naplata kod rizičnih projekata?
KOVAČEV: Najrizičniji su nam početnici i pronalazači. Od dospjelih potraživanja u 2006. godini, neurednih u bilančnoj sumi bilo oko 1,2 posto, što je veoma dobro. No kod najrizičnijih programa najniže su i svote kredita. Kod nekih smo kredita izašli u susret poduzetnicima i reprogramirali ih ili odobrili odgodu plaćanja. U nekim djelatnostima moramo preuzeti veći rizik jer nam je to dužnost. U početku smo kredite za početnike odobravali preko poslovnih banaka, ali ustanovili smo da banke nemaju interesa i bilo je premalo odobrenja. Zatim smo se, bez obzira na rizik, opredijelili na izravno kreditiranje, kao i kod pronalazača.
Isključili smo iz suradnje s bankama one kreditne programe za koje smo zaključili da poslovne banke nemaju interesa.
VL: Kako će se na vaše poslovanje odraziti promjena zakona o HBOR-u?
KOVAČEV: Prije svega, novi zakon usklađen je sa stečevinama Europske unije, a povećan je i temeljni kapital sa 3,7 na sedam milijardi kuna, što nam osigurava dalji rast aktive i mogućnost zadržavanja poticajne kamate za gospodarstvo, koja je u prosjeku oko četiri posto za krajnjeg korisnika, uključujući maržu HBOR-a i poslovnih banaka. I zakon je dao veći naglasak na financiranju malih i srednjih poduzetnika te projekata zaštite okoliša i održiva razvitka. Detaljno je određeno da je jamstvo Republike Hrvatske za obveze HBOR-a neuvjetno i neopozivo te plativo na prvi poziv, što nam je nekad bio problem kod zaduživanja u inozemstvu i izdavanja obveznica, za koje se tražilo dodatno jamstvo. No od 2005. godine imamo i vlastiti kreditni rejting pa nam to već dvije godine nije problem.
VL: Više puta branili ste se od tvrdnji da HBOR nije potreban
KOVAČEV: Povećanje temeljnoga kapitala najbolja je potvrda Vlade i Sabora da se ne razmišlja o bilo kakvom ukidanju ili mijenjanju uloge HBOR-a. Sve zemlje EU imaju razvojne i izvozne banke, a rjeđe je to jedna ustanova, kao u Hrvatskoj. Njemačka već 60 godina ima razvojnu banku, a i svaka savezna pokrajina ima svoju zasebnu. Ako to još treba njemačkom gospodarstvu, ne bi smjelo biti upitno ni nama.
VL: U kojoj su fazi društva Pounje i ostala društva u kojima ste stekli udjele ulaganjem u temeljni kapital?
KOVAČEV: Program ulaganja u temeljni kapital, koji je išao u susret zahtjevima hrvatskoga gospodarstva, moram priznati, nije ostvario očekivan rezultat te smo ga obustavili. Sada takav način financiranja provodimo u programu financiranja pronalazača. Ako zaista ustanovimo da je posrijedi dobar proizvod, s mjestom na domaćem ili inozemnom tržištu, spremni smo ga podržati ulaganjem u temeljni kapital.
Od deset ulaganja u temeljni kapital, iz tri smo društva izašli ili prodali udjele prethodnom suvlasniku, jedno je u stečaju, a iz još tri počeli smo pregovore za izlazak. U tri smo preostala društva, među kojim je Pounje, zadržali udio u temeljnom kapitalu. Pounje bilježi pozitivan trend, smanjili su gubitak devet puta u odnosu na 2004. godinu, kad smo sa suvlasnicima preustrojili društvo. Smanjili su troškove i povećali produktivnost pa očekujemo da će za 2006. godini rezultat biti pozitivan. Osim toga, sada i nama uredno podmiruju obveze.
VL: Kakva vam je suradnja s ostalim razvojnim bankama?
KOVAČEV: Imamo 38 potpisanih sporazuma s razvojnim i izvoznim bankama i agencijama, a ti sporazumi nam osiguravaju potrebne informacije koje naši izvoznici zatraže, to značajno smanjuje rizik našim poduzetnicima. Sporazumi omogućuju i zajedničke nastupe i na trećim tržištima, što sve češće i koristimo. Dobru suradnju imamo s austrijskom, slovenskom i njemačkom izvoznom bankom.
Post je objavljen 21.02.2007. u 16:32 sati.