Na pepelnicu ili Čistu srijedu kao jedan od najvećih katoličkih blagdana vjerovatno mislimo kao dan kada će mo dobro pojesti. Jer evo nama posta kad će mo se odmoriti od mesa i navaliti na ribu. Pa se jedu komarče, lubini, arkaji i ostale delicije do mile volje. No danas je idealan dan za prekretnicu za početak koračanja po raskršću i to onome samoga sebe. Da, danas je dan kada ćeš se nečega odreći. To odricanje nije tek odricanje samo po sebi nego po Njemu. I za to Njemu u čast Pjesma Njemu kao najvećemu jer većega nema.
Gospodin
Gospodin je pastir izgubljenih duša
on je radost patnjama Evinih sinova
on je snovidženje jutra rosne zore
on je stvarnost života, toplina snova.
Gospodin je moj onoliko koliko i tvoj
on je izvoj ljubavi mojoj žednoj duši
on je vrelina tople srpanjske noći
on vjetar je s Cetine u tvojoj kosi.
Gospodin je vječna mladost mojih života
on trepće poput zvijezde ljetne noći
on tiho nam šapće najdivnije stihove.
Gospodin je jedina inspiracija životnosti
On je bujica potok i nepresušno vrelo
on našim dušama osvjetljuje pute snova.
Omiš, 1993.
Nadam se da će ovaj stih prodrijeti do vašeg srca ljubi vas Vaš Toto
Post je objavljen 21.02.2007. u 16:01 sati.