1932.
talijanski književnik, književni kritičar, teoretičar kulture i semiotičar, profesor sveučilišta, koji je svjetsku slavu postigao romanom "ime ruže" i "faucaltovo njihalo", umberto eco, rođen je u talijanskoj alessandriji 5. siječnja 1934.
eco je poznat po svojem doprinosu u istraživanju teorije simbola/znakova.
1524.
otac hrvatske književnosti
marko marulić, splićanin, hrvatski književnik; predstavnik splitskog književnog centra, u svoje vrijeme vrlo ugledni humanistički pisac djela vjerskog i moralistikog sadržaja na latinskom jeziku, otac hrvatske književnosti, umro je na današnji dan, 5. siječnja, 1524. u splitu.
na hrvatskom jeziku pisao je uglavnom kratke pjesme, među kojima je najpoznatija 'molitva suprotiva turkom', pjesma koja ističe nacionalni duh.
ipak se kao najznačanije marulićevo djelo uzima 'istorija svete udovice judit' iz 1501. djelo je objavljeno u veneciji 1521.
judita je biblijski lik. ubija holoferna, neprijateljskog vojskovođu i tako spašava svoj narod. ovdje je vidljiva marulićeva aluzija na tursko napredovanje u hrvatske zemlje i briga za sudbinu svoga naroda. judita je spjevana u dvostruko rimovanom dvanaestercu.
davidias je marulićev ep na latinskom jeziku.
1578.
croata, michelangelo minijature
giorgio giulio clovio - croata
juraj julije klović, jedan od najvećih umjetnika minijaturista europe 16. stoljeća i razdoblja manirizma, rođen je u grižanima u vinodolu (1498 ), umro je u palači farnese, 5. siječnja 1578., a pokopan u rimu u crkvi s. pietro u vincoli. o njegovom djetinjstvu, mladosti, školovanju nema podataka u povijesti umjetnosti osim naprijed spomenutog; prve podatke o njemu nalazimo nakon dolaska u veneciju 1526., jer je od dolaska pa do smrti njegova kreativnost i umjetnost ostavila trag u europskoj umjetnosti; nakon zaređenja za svećenika mijenja ime u giulio clovio i uz ime vezuje naziv croata; prijateljevao je s najpoznatijim umjetnicima njegova doba: giuliom romanom učenikom rafaela santi, el grecom, giorgiom vasarijem, a mecena mu je bio kardinal alessadro farnesa; el grecu dugujemo dva klovićeva portreta; kardinalu farnesa officium virginis s 28 minijatura uprizorenog starog zavjeta i još 2 iz liturgijske tematike; vasariju, uz klovićevu biografiju, za naziv michelangelo minijature.
1993. objavljena je monografija s minijaturama: julije klović / maria cionini-visani; predgovor: grga gamulin.
Post je objavljen 20.02.2007. u 23:33 sati.