1643.
zakon gravitacije
engleski fizičar, matematičar, astronom, alkemičar, filozof koji se i danas smatra jednim od najpoznatijih svjetskih znanstvenika, isaac newton, rođen je 4. siječnja 1643. *) u woolsthorpeu, grantham u lincolnshireu, engleska.
svoj životni put sam newton je striktno dijelo na tri razdoblja:
od rođenja do 1669., koje je smatrao vrlo teškim obzirom na činjenicu što se je rodio kao posmrće (tri mjeseca nakon očeve smrti); preudaju majke i njegovo potucanje u obiteljima rodbinskih skrbnika; studij;
od 1669-1687., njegovo srednje ili najproduktivnije doba koje je proveo u svojstvu profesora na sveučilištu u cambridgeu; njegov rad; analize; izumi;
u treće razdoblje spada njegova visoka pozicioniranost u vladi i smanjeno zanimanje za znanstvena istraživanje pa je to razdoblje kombinacija dvaju prethodnih.
1687. godine napisao je "Philosophiae naturalis principia mathematica". U tom djelu je ujedinio istraživanja Galileo Galileia i Johannes Keplera u jednu teoriju gravitacije i postavio je osnovu klasične mehanike u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja. (...)
Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelom svemiru. Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svijetlo, sastavljeno od boja spektra (duginih boja). Postavio je temelj modernoj astronomiji. Godine 1668. izumio je i refraktorski teleskop.
umro je u 84 godini.
jedan link
*)
isaac newton je prema onodobnom važećem kalendaru, jer je gregorijanski kalendar ušao u englesku praksu tek 1752., bio rođen na božić (25. prosinca) 1642. godine kako stoji i u knjizi rođenih. ovu napomenu treba uvažiti zbog dvojnosti podataka o rođenju.
isaac newton, portret (godfrey knellera, 1689)
1757.
svećenik, pavlin, književnik i najznačajniji hrvatski pisac 18. stoljeća u kajkavskoj hrvatskoj, tito brezovački (tituš), rodio se na današnji dan, 4. siječnja 1757. u zagrebu.
prigodne pjesme, satiričke i pjesme s političkom satirom koje su izazivale i proteste i neprijateljstva, pisao je na latinskom i hrvatskom jeziku.
u najvrjednija djela spadaju drame. drama sv. aleksej je dramatizirana srdenjevjekovna legenda o alekseju, božjem čovjeku koji je kao prosjak živio kod svojih a da ga nisu prepoznali.
matijaš, grabancijaš djak i diogeneš, ili sluga dveh zgubljenih bratov, poznate su njegove komedije.
brezovački kroz komedije djeluje prosvjetiteljski kao borac protiv praznovjerja, ljudske pokvarenosti i životne lakomislenosti. izvrsna su njegova zapažanja o sredini i društvu, a scenski dijalog živ i razigran.
dobro izabrani likovi grabancjaša i diogeneša, ustvari na različite načine prenose autorova promišljanja i zaključke.
citat:
Teološki studij započeo je 1776. u Lepoglavi, a potom je filozofiju i teologiju završio u Pešti. Zaredio se 1781. godine i u Varaždinu dobiva službu gimnazijskog profesora. Godine 1786. ukinut je pavlinski red te Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica sa svećenstvom i biskupom Maksimilijanom Vrhovcem često mijenja župe (Varaždin, Križevci, Rakovac, Zagreb, Krapina, Požega, Zagreb). Umire 1805. godine iscrpljen plućnom bolesti.
1960.
albert camus, francuski književnik, umro je na današnji dan, 4. siječnja 1960.
o njemu sam već pisala. pogledati ovdje.
Post je objavljen 20.02.2007. u 23:30 sati.