1956.
pasija
američko-australski (s primjesama irske krvi), glumac, režiser i producent mel gibson, pravim imenom mel columcille gerard gibson, rođen je 3. siječnja 1956. u peekskillu, država ny u mnogobrojnoj obitelji popularnost je stekao glavnim ulogama filmskih serijala pobješnjeli max, smrtonosno oružje.
dobitnik oscara za film hrabro srce, kojeg je bio i režiser, kao i flma pasija, kojeg je režirao 2004. godine.
1985. godine časopis people magazine dodijelio mu je naslov "najseksipilnijeg živućeg muškarca". te je godine ona bila i ustanovljena.
1892.
gospodar prstenova
engleski pisac i filolog j.r.r. tolkien punim imenom tolkien, john ronald reuel, rodio se na današnji dan, 3. siječnja 1892. u južnoj africi u mjestu bloemfontein.
nakon smrti oca seli u englesku; uz klasične jezike i lingvistiku, studira nordijske jezike i staroengleski jezik na oxfordu; postaje profesorom na istom sveučilištu; sudionik je I. svjetskog rata.
u bezvremenost će ući po svojim djelima iz mitskog, posve izmišljenog svijeta, ne po svojoj struci filologa gdje je dao, također, svoj stručni doprinos.
djela 'silmarion', 'hobit' i 'gospodar prstenova' kao trilogija (napisan 1949), donijet će mu svjetsku slavu, osobito nakon što su i ekranizirani.
film gospodar prstenova je kao cjelina nagrađen sa 17 oscara: 'prstenova družina' - 4; 'dvije kule' - 2; 'povratak kralja - 11 (treći film s toliko oscara u povijesti američke filmske akademije i prvi film nakon titanica sa zaradom višom od miljarde dolara).
zbog svoje popularnosti j.r.r. tolkien bio je prinuđen promijeniti mjesto boravka. umro je 1973.
1896.
hrvatski političar, dubrovčanin miho klaić, umro je u zadru na današnji dan 3. siječnja 1896.
u dubrovniku gdje je rođen završio je osnovno obrazovanje; viši gimnazijski studij u livornu; studij arhitekture u padovi, gdje je i doktorirao 1853. s naslovom 'negli studii d'ingegnere architetto'; profesuru je položio u beču; prvo zaposlenje kao profesor prima u zadru u talijanskoj gimnaziji; kao pristalica narodnog pokreta dobija mandat dubrovačkog zastupnika u dalmatinskom saboru; kasnije i član zemaljskog odbora; jedan je od osnivača te predsjednik matice dalmatinske i narodnjačkoga glasila il nazionale; neprekidno proganjan od austrijskih vlasti zbog žarkih političkih govora i zagovora prisjedinjenja dalmacije i hrvatske, često gubi i službu; radio je u mnogim mjestima od kopra do kotora; cijeli je život proveo u borbi za uvođenje hrvatskog jezika u školstvo i upravu, otvaranje novih škola i bolnica; u svojim nastojanjima polučio je mnoge uspjehe, osobito na području školstva u oblastima pod talijanskom vlašću; u tim nastojanjima zatekla ga je i smrt.
njegovo ime nosi jedna dubrovačka ulica, gdje je do izgradnje nove bolnice bilo dubrovačko rodilište.
Post je objavljen 20.02.2007. u 23:28 sati.