1643.
povijesna škrinja - arhiv
začetkom današnjeg hrvatskog državnog arhiva drži se jedna hrastova škrinja, ukrašeni hrastov sanduk prozvan 'škrinjom privilegija', u kojoj su pohranjivani temeljni dokumenti hrvatskog kraljevstva.
naime, zemaljski protonotar ivan zakmardi dao je 23. prosinca 1643., uraditi to spremište kako bi sačuvao najvažnije pisane stranice hrvatske povijesti. da bi se oni sačuvali od neželjenih upada pa i otimačine, škrinja je imala tri ključa, koji su je istovremeno mogli otvoriti.
jedan je čuvao ban; jedan podban, a treći je imao protonotar.
ideja sa sigurnosnim ključevima nije originalna (dubrovačka republika je od početka primjenjivala takav sustav sigurnosti), ali je bila efikasna i ostavila je nasljednicima najvažnije tragove hrvatske povijesti.
1991.
hrvatski dinar
"Poslije proglašenja državne nezavisnosti Republika Hrvatska se i monetarno osamostalila: 23. prosinca 1991. kao nacionalna valuta uveden je hrvatski dinar koji se s jugoslavenskim mijenjao u odnosu 1 : 1. Tijekom 20. stoljeća Hrvatska je doživjela čak šest novčanih promjena, najčešće na štetu njezinih građana".
/izvor: jutarnji list, elektronično izd./
1672.
reja, prirodni saturnov satelit
kojega je na današnji dan 23. prosinca 1672. godine otkrio francuski astronom, matematičar i inženjer talijanskog podrijetla giovanni domenico (jean-dominique) cassini.
"Cassiniju se zajedno s Hookeom pripisuje otkriće velike crvene pjege na Jupiteru (~1665). Cassini je otkrio četiri Saturnova mjeseca i tamnu liniju duž cijelog Saturnova prstena, nazvanu Cassinijeva pukotina (1675). Oko 1690. prvi je promatrao diferencijalnu rotaciju unutar Jupiterove atmosfere."
njegovo ime nose:
Cassini-Huygens, misija prema Saturnu;
Cassinijeva pukotina u Saturnovim prstenovima;
Cassini Regio, tamno područje na Japetu;
krater Cassini na Marsu;
krater Cassini na Mjesecu.
poveznica
1645.
arbanasi - zadar
barski i zadarski nadbiskup, znameniti crkveni dostojanstvenik, apostolski vizitator za balkanske zemlje pod osmanlijskim vrhovništvom, pisac i političar, pobornik glagoljice i mecena, vicko zmajević, rodio se na današnji dan, 23. prosinca 1645. u perastu (boka kotorska).
ubraja se među najistaknutije osobe dalmacije iz prve polovice 18. stoljeća.
uz mnoge zasluge, gradnje, literaturu, posebnu je pozornost posvetio unapređenju hrvatskoga književnog i pučkog jezika, a u zadru je osnovao sjemenište za svećenike glagoljaše.
njegovom zaslugom je kraj zadra je naseljeno više od 500 arbanaških izbjeglica, čime je utemeljio naselje arbanasi, danas jugoistočni dio zadra.
link
samo bi spomenula poznate arbanase: tomislava ivčića, glazbenike obitelji dešpalj, đanija maršana i moga profesora, aleksandra stipčevića ...
Post je objavljen 20.02.2007. u 07:55 sati.