Hrvatski narodni i književni preporod i ilirski pokret:
Nakon pada Napoleona, početkom 19. st. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast, a iz Budimpešte dolazi sve jači pritisak na Hrvatsku kojoj se pokušava nametnuti mađarski jezik kao službeni.
1825. na saboru u Požunu Mađari traže uvođenje mađarskog jezika kao obaveznog u nastavi. 1827. sabor usvaja taj prijedlog, ali se paralelno s takvim idejama javljaju glasovi onih Hrvata koji se tome odupiru. Tako npr. već 1813. biskup Maksimilijan Vrhovac upućuje poziv svećenicima i drugim obrazovanim ljudima da prikupljaju narodne pjesme i pripovijetke te ostalo narodno blago. 1815. Antun Mihanović piše članak Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnomu jeziku. On zagovara davanje hrvatskom jeziku onoga mjesta koje su svojim jezicima dali ostali narodi. 1835. napisao je pjesmu Horvatska domovina koja postaje našom himnom. Tako jača borba za opstojnost vlastitog nacionalnog identiteta.
1832. grof Janko Drašković piše Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom tj. poslanicima u saboru kojom ističe daje naš jezik vrijedan da ga uvedemo u sve urede i škole pa se moramo oduprijeti mađarskim zahtjevima.
1831. kanonik Pavao Štoos piše elegiju Kip domovine u kojoj žali jer: „Jezik svoj Hrvati zabit hote ter drugi narod postati“.
Hrvatski narodni i književni preporod je kulturni i nacionalni pokret u razdoblju od 1813. do 1850. tj. do početka Bachova apsolutizma kad zamire društveni i kulturni život u Hrvatskoj. U tom razdoblju pojavljuje se i tzv. Ilirski pokret, politički pokret kojemu je cilj bio ujediniti sve Hrvate, a onda i druge južnoslavenske narode u Monarhiji. Ilirski pokret traje od 1835. do 1843. tj. do zabrane Ilirskog imena. Na čelu Ilirskog pokreta bio je Ljudevit Gaj oko kojega su se okupljali ilirci i preporoditelji. Osim na političkom planu bio je značajan u svojim nastojanjima da jezično ujedini Hrvate koji su u ono vrijeme koristili sva tri narječja. Tako je 1830. u Budimu objavio jezikoslovnu raspravu Kratka osnova Horvatsko-slavenskoga pravopisanja kojom je stvoren temelj za standardizaciju hrvatskog jezika na novoštokavskoj osnovi. Naveo je kajkavce da se odreknu kajkavštine i čakavce da se odreknu čakavštine Osim toga zaslužan je za osuvremenjivanje hrvatskog pravopisa predloživši uvođenje dijakritičkih znakova po uzoru na češki jezik. 1835. pokrenuo je prve novine na hrvatskom jeziku: Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske s književnim podliskom Danica u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi, najčešće budnice i davorije. Već 1836. novine mijenjaju naziv u Novine ilirske i Danicu ilirsku. 1838. Gaj je dobio dopuštenje da osnuje tiskam u Zagrebu i ona započinje s radom. Iste godine osnovana je i Ilirska čitaonica, a nakon nje niknule su brojne čitaonice diljem Hrvatske. 1842. osnovana je Matica ilirska (danas Matica hrvatska) s ciljem da prikuplja i tiska djela starije hrvatske književnosti. Iste 1842 god. pokrenut je i prvi hrv. književni časopis Kolo kojega pokreće Stanko Vraz jer smatra da Gajeva Danica objavljuje književne tekstove nekritički.
U međuvremenu, 1840. u Zagrebu je izvedena drama Ivana Kukuljevića Sakcinskog pod naslovom Juran i Sofija ili Turci pod Siskom što se bilježi kao osnivanje Hrvatskog narodnog kazališta jer su se do tada davale predstave na njemačkom jeziku.
1843. zabranjeno je ilirsko ime pa se ilirski pokret gasi, ali preporodne aktivnosti se nastavljaju. Iste godine Ivan Kukuljević Sakcinski održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u saboru gdje se do tada koristio latinski jezik
Preporodna strujanja osjetila su se diljem Hrvatske pa i u Zadru gdje je od 1844. do 1849. izlazio časopis Zora dalmatinska. koji su uređivali Petar Preradović i Ante Kuzmanić.
Dolaskom Bachova apsolutizma 1850. kulturni, politički i društveni život zamire, ali do tada su već ostvarene značajne kulturne zasade i osnovane temeljne nacionalne kulturne institucije. Ostvareno je jezično ujedinjenje svih Hrvata na novoštokavskoj osnovi, modernizirao se pravopis, pokrenute su novine, književni časopisi, čitaonice. Matica i kazalište.
Post je objavljen 19.02.2007. u 13:11 sati.