Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/silvanaurbs

Marketing

VREMEPLOV 3.12.


1967.

pionir kardiologije južnoafrički liječnik dr christian barnard izveo je prvu transplataciju srca u povijesti medicine, 3. prosinca 1967.

pacijent 59. godišnji louis washkansky, živio je 18 dana s presađenim srcem dvadesetpetogodišnjeg mladića stradalog u prometnoj nesreći. umro je od pneumonije.
ime christiana barnarda ušlo je u povijest medicine. umro je 2001. od srčanog udara.



1368.

nasljednik karla V. (rat s engleskom; kralj koji je odbio ići u križarski rat; kralj ljubitelj umjetnosti; osnivač prve kraljevske knjižnice), bio je malodobni dvanaestogodišnji sin
karlo VI., rođen 3. prosinca 1368., poznat kao karlo VI ludi.

što zbog njegove malodobnosti, što zbog psihičke labilnosti i gramzivosti njegove rodbine, umjesto njega vladali su regenti; nastavljen je stogodišnji rat s engleskom; došlo je do gubitka normandije; do građanskog rata u francuskoj (vojvode burgundije i orleansa za regentskom vladavinom); dolazak engleskih nasljednika na francusko prijestolje: henrika V. postaje regentom francuskom ludom kralju karlu VI. udajom za njegovu kćerku katarinu.

stvarna vladavina henrika V. trajala je kratko. umro je dva mjeseca prije samog karla VI. ludog; nasljednik francuskog i englesakog trona bio je njegov također malodobni sin henrik VI., kojega su smatrali nesposobnim s genetskim tragovima ludila po majčinoj liniji.
njegova nesposobnost vladanja dovest će kasnije do sukoba, poznatog kao rat ruža.

---
sredinom 15. stoljeća došlo je do sukoba dvije moćne britanske obitelji, koje su u svojim grbovima (amblem) imale ruže:
bijela ruža od yorka (rosa alba maxima)
crvena ruža od lacestera (rosa gallica officinalis ili rosa galica versicolor), pa je taj sukob zbog tog znakovlja prozvan ratom ruža.

prema legendi crvena ruža je svoje ime dobila po imenu fair rosamund,
ljubavnice henrika II.




1800.

najpoznatiji i najznačajniji slovenski književnik 19. stoljeća, pjesnik i preporoditelj, po zanimanju pravnik, france prešern, rođen je u mjestu vrba kod bleda, 3. prosinca 1800.

u radu i upoznavanju svjetskih kulturnih gibanja oslanjao se je na matiju čopa, prijatelja iz djetijstva.
u književnosti se javlja kao glasonoša ideja mladoga građanstva u 'književnom almanahu kranjska čbelica' , koji je okupio je literarnu mladež, već 1827.
'poezije' su tiskane 1846. iz kojih je cenzura izbacila 'zdravicu' (današnju slovensku nacionalnu himnu).
prešern je najdublje povezan s previranjima u svom narodu, a to njegovo raspoloženje očituje se u njegovoj domoljubnoj i ljubavnoj poeziji (intimni dio odražava njegova ljubavna lirika, posebno "sonetni venec" s akrostihom juliji).

uvodi nove oblike u slovensku poeziju: sonet, sonetni vijenac s akrostihom, romancu, baladu, tercinu, gazelu, glosu i elegijski distih.

glavne teme su mu nacionalna sloboda porobljenog naroda i put novog građanstva čime je prešern slovenskom narodu dao ono najpotrebnije u teškom povijesnom vremenu. opsegom njegova poezija nije velika, ali i danas je 'poezija doktorja franceta prešerna' (prvotisak iz 1847) najrašireniji književni tekst u sloveniji.

nije prihvaćao ilirizam držeći ga štetnim za slovensku tradiciju i identitet.

uz spomenuto prešern je napisao i 'krst pri savici'.



1857.

pravim imenom teodor józef konrad nałęcz korzeniowski, rođen je 3. prosinca 1857.

conrad, engleski pripovjedač i prozaist poljskoga podrijetla, proveo je dugi niz godina kao pomorac na brodovima pod francuskom i engleskom zastavom. iz pomorskog života crpio je teme za svoja djela.
('mladost' je preveo tin ujević). najpoznatiji mu je roman lord jim (1906), život i sudbina jednog pomorca.


1967.


marko fotez, hrvatski redatelj i književnik umro je u beogradu, 3. prosinca 1976. pisac komedija, opernih libreta, pjesma i putopisa.

završio je slavistiku na filozofskom fakultetu u zagrebu. ubraja se u osnivače najstarijeg hrvatskog festivala "dubrovačkih ljetnih igara" i proslavio se vrhunskom scenskom obradom zaboravljne držićeve komedije "dundo maroje". fotez je prvi je za scenu priredio 'juditu' marka marulića", a zaslužan je i kao urednik knjige hrvatskih komedija




Post je objavljen 17.02.2007. u 07:55 sati.