1793.
na današnji dan, 8. studenoga 1793., francuska revolucionarna vlada preuzela je luvr, dvorac francuskih kraljeva u parizu, otvara kao muzej.
luvr je jedan od najvećih i najpoznatijih muzeja na svijetu.
---
1656.
ime engleskog astronoma edmonda halleya, koji je rođen na današnji dan 8. studenoga 1656., ostalo je upisano u svemirskim kartama.
naime halley je pomno istraživao sunčev sustav i popisao više stotina zvijezda južne hemisfere. no najpoznatiji je, zapravo, zbog otkrića kometa, koji danas nosi njegovo ime. komet halley je stoljećima izazivao paniku ljudi na zemlji. pojavljuje se na našem dijeu nebeskog svoda svakih 76 godina.
---
1847.
bram stocker, irski pisac rodio se na današnji dan 8. studenog 1847. u dublinu.
ostao je zapamćen (iako je djelo pamtljivije od autora) kao tvorac priča o drakuli.
drakulu, nekih šest različitih priča, temeljio je na istinitim događajima iz 15. stoljeća i legendama ili istinama vezenim uz zadnjeg princa vladara transilvanije, vlada tepeša III. dracula.
vlad tepeš, zvani i nabadač, rođen je u nekom mjestu blizu targovišta u rumunjskoj. tijelo mu je, bez glave, pokopano u jednoj crkvi na otoku snagov (vid: elisabeth kostova: 'povjesničarka', roman).
prema legendi, otac ga je još kao dječaka dao u ruke turcima, gdje je upoznao svu svirepost mučenja. kad je 1456. postao vladarem rumunjske o njemu su kolale najužasnije legende. navodno je pobio 20.000 stanovnika vlaške i transilvanije. sam naziv dracula je istoznačica zmaju, a vlad tepeš je bi zmajev sin. prema legendi poginuo je zabunom u zasjedi, a glava mu je proslijeđena turskom sultanu mehmedu.
legenda o drakuli, irskog pisca brama stochera bilo je i još je nadahnuće fimske industrije. tako je na tu temu snimljeno preko 200 različitih verzija, utemeljenih na njegovim ili dodatno izmišljenim pričama o draculi, čuvenom vampiru iz transilvanije.
---
392.
ili manje od sto godina nakon dioklecijanove zabrane kršćanstva, 8. studenoga 392., drugi rimski car teodozije I. veliki, proglasio je, u svome ediktu cunctos populos, kršćanstvo, zapravo , državnom religijom, istovremeno zabranivši sve druge (uključivo i alternativne kršćanske sekte).
link
---
1935.
jedan od najatraktivnijih francuskih glumaca s izrazitom ambicioznošću, ali i talentom potvrđenim filmom "Rocco i njegova braća", alain delon, rođen je sceauxu kod pariza,
8. studenoga 1935. godine.
hoolywoodska epizoda njegove karijere bila je manje uspješna.
za njegovo ime vezuje se i afera u kojoj je centralna ličnost bio njegov tjelohranitelj i njegovo ubojstvo te veza s podzemljem. oslobođen je krivnje i sljedeći njegovi filmovi bili su slučajno ili namjerno kriminalističkog žanra s poečatom vjerodostojnosti pa time i zanimljiviji.
---
1909.
u trnavi kraj garešnice, 8. studenoga 1909. godine rođen je ivan dončević, hrvatski pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.
pisao je pod pseudonimom nikola mraz i sagottator.
nije završio studij agronomije, jer se posvetio novinarstvu. u tijeku drugog svjetskog rata pridružio se partizanima. iako se u književnosti javio pjesmom 'himna', poezija je ostala manje uspješan dio književne mu karijere, iz rata se vratio sa zbirkom novela 'bezimeni' u kojoj je prikazao (prkoseći vladajućim socrealističkim konvencijama i šablonama) u dramatičnom opisu likove bezimenih, 'malih', hrabrih ljudi, zatečenih u ratnom vrtlogu.
dončevićev najveći umjetnički domet je roman 'mirotvorci', gdje realistički analizira stanje svijesti i uzroke moralne degradacije malograđanskog društva uoči početka rata.
i ostala djela ovog književnika prožeta realizmom, predstavljaju značajan doprinos poslijeratnoj hrvatskoj književnosti.
umro je u zagrebu, 1982.
---
1953.
ivan aleksejevič bunjin, autor romana gospodin iz san franciska, mitjina ljubav, selo ...
umro je 8. studenoga 1953. godine u parizu.
bio je ruski književnik pjesnik, romanopisac, novelist i nobelovac 1933.
nakon oktobarske revolucije emigrirao je iz rusije. za svoje prijevode s engleskog nagrađen je premijom ruske akademije znanosti.
individualist s naglašenim osjećajem za ljepotu i romantičan žal za plemstvom koje propada oslikao je u svojim novelama, a sliku sela nakon 1905. predstvio je u mračnom tonu, jer je i ono bilo sastavni dio ruskog plemićkog življenja.
---
1895.
na današnji dan 8. studenoga 1895., njemački fizičar conrad wilhelm röntgen, došao je do epohalnog otkrića. bile su to dotad nepoznate x-zrake (danas poznate kao rendgenske), nezamjenljive u medicini i drugim znanstvenim područjima.
prvi uspjeli pokušaj s x-zrakama kod nas, izveden je u rijeci godinu dana nakon ovog velikog izuma.
Post je objavljen 14.02.2007. u 09:44 sati.