Marketing
Žirafe
juhu! 14 komentara! Rekord! Znate kak ja volim žirafe... I kak sam imala dizajn sa žiraframa... I baner... Ali nijedan post posvećen tim prekrasnim životinjama... Evo ga sada.
Žirafe su tako lijepe životinje. Prekrasne su i jakooooo slatke. Imam i olovku i gumicu i pernicu i kemijsku sa žiramom. I onu futrolicu za mob. puno postera, plišanih žirafica, privjesaka, i jedu veliku žirafu kao jastuk i jednu koja sjedi i puuuuno njih. i bilježnicu u koji skupljam sve o žirafama...
Počele su mi biti naj životinje prije 3-4 godine, ali ne tak jako ko sad... Baš su lijepe, kaj ne... Nosila sam jednu žirafu na školu u prirodi u 4. raz, pa sam ju skrivala pod poplon kad su došli jesti eurokrem u našu sobu....
Ovu sam sliku gore našla na jednom blogu nedavno... genijalna je! Jedne sam godine od helene za rođendan dobila jednu veliku žirafu koja sjedi... sad mi sjedi na krevetu...
E sad ono pravo:
Mužjaci dosegnu visinu i do 5,50 m, a težinu do 900 kilograma, dok im je visina u ramenima između 2,0 i 3,5 m. Ženke su u pravilu nešto niže i lakše. vrat žirafa je iznimno dug iako ima samo 7 vratnih kralježaka kao i većina drugih sisavaca, no kod žirafe su oni vrlo izduženi. Taj dugi vrat je poseban izazov za krvotok životinje, jer mozak im mora biti pouzdano snabdijevan s dovoljnom količinom krvi. Zbog toga je srce žirafe izuzetno snažno. Teži oko 12 kilograma, a u jednoj minuti može "prepumpati" do 60 litara krvi u minuti i održava krvni pritisak tri puta viši od čovjekovog. Jezik im je iznimno dug, i do 45 cm, mišićav i pogodan za obuhvaćanje i trganje listova s grana. Krzno im je prošarano tamnim pjegama koje se ističu prema svjetlijoj osnovnoj boji. Oblik i boja tih pjega se razlikuju od podvrste do podvrste. Doljnja strana tijela, kao i unutrašnji dio bedara je je svjetliji i nema pjege.
Na glavama žirafa oba spola su dva roščića, a u rijetkim slučajevima iza tog, raste još jedan par roščića. Osim toga, neke žirafe imaju između očiju koštanu izraslinu vrlo slično strukturiranu kao rogovi.
Osim toga, žirafe su i brzi trkači, mogu postići i brzinu od 55 km/h, što znači da su na kraće udaljenosti brže i od trkaćih konja. Dugačke noge mogu nositi žirafe samo na tvrdoj podlozi pa zato izbjegavaju močvarna područja, dok im rijeke predstavljaju nepremostivu prepreku.
Žirafe nastanjuju afričke savane. Danas žive još samo južno od Sahare i to prije svega u travnatim savanama istočne i južne Afrike. Populacije sjeverno od Sahare su ljudi istrijebili još davno. U vrijeme ranog starog vijeka žirafe su živjele u dolini Nila, a oko 7. stoljeća nastanjivale su još i ravnice uz obale Maroka i Alžira. Tijekom 20. stoljeća žirafe su nestale i iz mnogih drugih područja gdje su do tada živjele.
Građa i fiziologija tijela žirafe omogućuje joj način ishrane brstenjem lišća s visokih krošnji drveća, prije svega akacija. Žirafa obuhvati granu jezikom, a zatim usnama ubire listove. Jezik i njuška su joj tako oblikovani, da se uprkos vrlo gustom i oštrom trnju akacije ne ozlijede. Žirafa pojede dnevno oko 30 kg hrane, i za to joj treba 16 do 20 sati. Potrebu za vodom pokrivaju uglavnom hranom, tako da mogu provesti više tjedana bez da piju. Kad ipak moraju piti, rašire prednje noge kako bi mogli glavom doseći vodu. Isti je postupak neophodan ako uzimaju hranu s tla, što rade vrlo rijetko i samo u izuzetno nepovoljnim okolnostima.
Žirafe žive samotnjački ili u labavim grupama. Pri tome socijalno ponašanje ovisi o spolu, ženke se okupljaju u krda od 4 pa do 32 jedinke, ali se pri tom životinje neprekidno odvajaju od jedne i priključuju drugoj skupini. Prije spolne zrelosti, mladi mužjaci formiraju vlastite skupine prije nego postanu samotnjaci. Ako se sretu dva mužjaka, često dolazi do ritualiziranih dvoboja, pri čemu mužjaci stoje jedan do drugog, i uzajamno udaraju glavom vrat onog drugog. U vrijeme parenja te borbe postaju puno agresivnije i dobivaju na žestini dok jedan od suparnika ne izgubi svijest.
Skotnost traje 14-15 mjeseci, a u pravilu se rađa samo jedno mladunče. Porod se odvija stojeći, tako da mladunče pada na tlo s visine od oko 2 metra, što nije sasvim bezopasno. Odmah nakon rođenja, mladunče je visoko 1,80 m i ima oko 50 kilograma. Unutar jednog sata već čvrsto stoje na nogama, a za koji sat već hodaju. Majka se s mladuncem prikljućuje krdu tek nakon dva do tri tjedna.
Mladunče ostaje s majkom oko godinu i pol. Sa četiri godine postaje spolno zrelo, a punu veličinu dosiže tek s oko 6 godina. U divljini doživljavaju 25, a u zatočeništvu 35 godina.
Od zvijeri se uspješno brane udarcima svojih dugih prednjih nogu s kopitima. Zbog njihove veličine ali i spremnosti na obranu, rijetki su napadi na njih. Ali mladunci su često žrtve lavova, hijena i divljih pasa. Uprkos majčinoj zaštiti, samo 25-50% mladunaca uspiju odrasti
Ovo je sve s WIKIPEDIJE.
Dok ne skupim 50 komentara (najmanje) nema novog posta!!!!!!!!
Post je objavljen 11.02.2007. u 12:16 sati.