Marketing
MOJ PRIJATELJ PURGER
OBOŽAVAM Gunse, oduvijek, svi znaju da sam ja prava obožavateljica Guns N' Roses, znam sve o njima, volim ih sve... 
Najdraža pjesma mi je November Rain. baš svaki put kada slušam tu pjesmu sjetim se jedne drage osobe.. purgera.
Ah, purger... gdje je taj dečko? dečko po imenu MATIJA! kako mi nedostaje.. JOJ! kada se sjetim svih naših pustolovina... Matija, Barbara, Hrast i JA! 
Da li se toga netko sijeća. e pa ja da i mislim da je vrijeme da se svi zajedno svega toga prisjetimo. Bili smo svaki dan zajedno, cijeli dan.. 
Isprva smo se ja i purger mrzili, ono užasno.. stalno smo se vrijeđali.. 
kako sam ja njega mrzila, a onda sam ga obožavala. Kako sam ga prestala mrziti? Ne znam. jednog dana me otpratio doma, pričali smo, i postali dobri PRIJATELJI! Bili smo jako slični, po ponašanju. Baš se siječam jednog dana kada smo bili kod Čupave. Hrast je bio na netu i tražio spotove od nekog boy banda, čupi je posluživala žesticu, a ja i purger pred televizorom, žderemo suhi čips, pričamo sto na sat, i naravno živciramo sve oko nas. Barbarinu sobu smo pretvorili u kaos. Matija je srušio onaj stalak za CD-eve, i svih 200 cd-a se rasulo po podu. Cedovi su bili posloženi po abecedi. Da ste samo vidjeli Barbarinu facu! Hehe... 
U čupinom stanu svaki put ima nečeg slatkog. Na stolu u kuhnji, bila su uskrsna čokoladna jaja. I to smo strpali u sebe.. što mi nismo taj dan jeli?! To smo žderali i gađali smo se sa papirićima. Barbari je kosa bila u zraku, Hrast polupijan, a ja i purger na podu umiremo od smijeha i od hrane, čokolada nam curi niz lice i smijemo se kako je purger zatrpao dvije šake jaja u usta. Nije ni čudo što smo tako debeli. 
A onda je jednog dana puklo! Booom! Posvađali smo se. Purger i glupi Sertić gađali su nas s kamenjem jer ja i čupi nismo htjele biti s njima, družit se. A jebiga. 
Kada se ja sjetim onog njegovog glupavog hoda, a tek ona kosica i govor! Jojjjjj.... Naš prvi friendly hugić! aaaaa.... 
Znam da se neko vrijeme nisam htjela družit s njim zbog toga jer su nas svi govorili da se mi volimo, da ćemo bitit zajedno i ta srcedrapajuća sranja. Nisu vidjeli da smo mi bili prijatelji, samo prijatelji.
Gdje je sada? Sada je moj punker, ošišane kose, normalno obućen, u Zagrebu. Čujem da još neki pud dođe u karlovac, ali ja nikako da ga vidim! To razdoblje kada sam se družila s njim meni bilo najdraže. Baš svaki put kada slušam November rain sijetim se njega. Ja vjerujem da više nikada neću imati takvog ludog prijatelja kao što je bio on. Evo vidite da muško-ženska prijateljstva su ipak moguća. Možda sam ja njega ipak voljela, ali na neki glupi način. Ahhh... moj punker purger Matija... NOTHING LASTS FOREVER EVEN COLD NOVEMBER RAIN. 
AKO ĆEŠ OVO IKADA PROČITATI, JAVI MI SE! FOR PURGER!
Ne mogu više ovo pisati. Boli me trbuh... tako mi i treba kada jedem čips i kekse zajedno... Ja bi jela cool pitu u mcdonaldsu... Hoće me netko častit?!!!!? 
Post je objavljen 10.02.2007. u 15:16 sati.