Marketing
znanosti nikad dosta
Saturnov mjesec izbjeljuje susjede
Čestice izbačene s Enkelada pjeskare susjedne mjesece, zbog čega su blještavo sjajni. Postoji li život ispod površine Enkelada, te bi ga čestice mogle proširiti i po ostalim mjesecima.
Ledeni Enkelad ima promjer od samo 513 kilometara, ali izbacuje ledene čestice u svemir i one stvaraju divovski Saturnov E prsten, koji ima promjer stotine tisuća kilometara.
Za vrijeme rijetkog poravnavanja sa Suncem, Zemljom i Saturnom, Svemirski teleskop Hubble je 2005. otkrio da su Enkelad i neki njegovi susjedni mjeseci izrazito reflektivni, odnosno da odražavaju puno svjetlosti.
U novoj studiji, koju je vodila Anne Verbiscer sa Sveučilišta Virginia, tvrdi se da te ledene čestice velike brzine s Enkelada pjeskare susjede od čega je njihova površina tako svjetla.
Izbjeljivi led
Istraživači su otkrili da su mjeseci u najgušćem dijelu E prstena, Enkelad i Tetis, najreflektivniji. Mima, Diona i Rea, koje se nalaze u rjeđem dijelu E prstena, su manje reflektivne, ali još uvijek svjetlije od mjeseca kao što su Epimetej i Jan, čija se orbita nalazi potpuno izvan prstena.
Znanstvenici tvrde da razina reflektivnosti ovisi o količini čestica koje udaraju mjesece. Kad ledene čestice mikronske veličine brzinom od nekoliko kilometara u sekundi udare u ledom bogatu površinu, one podignu svježi led koji neprestano prekriva površinu tih mjeseca.
Tragovi čestica izbačenih s Enkelada vide se na njegovom susjedu Tetisu
To ih održava čistima i reflektivnima, te priječi da potamne uslijed konstantnog bombardiranja nabijenim česticama sa Sunca.
"To izbjeljuje površinu i stvara paperjasti sloj", rekla je Verbiscer. "Svako svjetlo koje padne na njih odmah se brzo reflektira."
Skriveni život?
Pretpostavlja se da te ledene čestice koje izbacuje Enkelad dolaze iz spremnika tekuće vode koji se nalaze ispod površine, što vodi do pretpostavke da unutar mjeseca može biti skrivenog života.
"U tom bi slučaju ti oblici života na ledenim česticama mogli napustiti Enkelad. Taj bi pretpostavljeni život već mogao doseći druge gostoljubive mjesece oko Saturna, kao što je Titan", kaže Joe Burns s Cornella, koji je sudjelovao u Verbiscerinoj studiji.
Postoje naznake da Titan ima vulkane koji rigaju prljavi vodeni led, za koji neki znanstvenici pretpostavljaju da bi mogao održavati život.
"Naravno, postoje pitanja o tome što bi moglo preživjeti takav put, ali nesumnjivo postoje stvari koje bi mogle", rekao je Burns New Scientistu.
Post je objavljen 10.02.2007. u 13:02 sati.