VIII
Još jedan papa koji zaslužuje da ga se spomene je Grgur VII ( 1073-1085) koji je bio član reformskog pokreta.Uvelike je zaslužan za odluku Lateranskog sabora 1057 g. gdje je izbor pape prešao u nadležnost kardinala ( ne cara). Do 1074.g. počeo propagirati ideju Križarskih ratova. Grgurov najveći protivnik je njemački car Henrik IV.Odbio pokornost Grguru i pozvao ga da se odrekne papinstva. Grgur ga je ekskomunicirao i proglasio svrgnutim. Henrik ga zamolio za odrješenje i papa mu ga nerado daje.Godine 1080. papa ga ponovo izopćuje te s grupom pobunjenih njemačkih plemića radi na ustoličenju antikralja. Henrikovi njemački biskupi proglašavaju papu svrgnutim. Za nasljednika odabiru Guiberta – ravenskog biskupa.Između 1081 i 1083 Henrik opsjeda Rim a 1084.ulazi u Rim. Guibert postaje papa Klement III . Grgur VII želio je provesti viziju imperijalnog papinstva ( papa vlada vladarima i nacijama – kao bog. Isti je od strane crkve 1606 g. proglašen svetim).
U ovom vremenu dogodila se još jedna bitna stvar koja zaslužuje da se spomene. Francuski kralj Filip IV (Lijepi) okrunjen je 1285 u dobi od 17.g. Bio je suočen s teškom financijskom situacijom u tadašnjoj državi .Danas ga povijest poznaje kao osobu sljedećih osobina: manipulator , prepreden , hladan no inteligentan i vrlo odlučan. Poradi istog nameće porez Crkvi , te se tako sukobljava s a kako drugačije nego jednako ambicioznim papom Bonifacijem VIII koji je objavio bulu UNAM SANCTAM kojom proglašava suverenost nad svim svjetovnim vladarima (još jedan pokušaj pape i crkve da se uzdignu čak i iznad kraljeva a kamoli ne običnog puka ) . God 1296. Bonifacije donosi bulu kojom se zabranjuje oporezivanje svećenstva i crkve. Borba između njih traje do 1303 . kada je papa izopćio Filipa.Filip protiv pape pokreće parnicu te odobrava njegovo uhičenje u Anagni , izvan Rima. Tri dana je papa zatvoren a onda ga oslobađa puk Anagnija ali u roku od mjesec dana umire od srca.
Bonifacija nasljeđuje Benedikt XI ali umire nakon 8 mjeseci. Filip IV uspio je da u studenom 1305. Bertrand de Got bude izabran za papu Klementa V. Isti je psihološki nestabilan, neodlučan i kao i svi dotada pohlepan.Pod Filipovim vodstvom seli svoje papinstvo u AVIGNON te na taj način Filip dobiva marionetskog papu koji će im omogućiti da zajedno unište u to vrijeme najbogatiji i najjači svećeničko- ratnički red - TEMPLARE . U Avignonu će stolovati još 7 papa do 1377 . g. ( isto je u povijesti poznato i kao BABILONSKO SUŽANJSTVO ).Razlog Filipovog podmuklog napada na templare je isključivo materijalne prirode. U to vrijeme red je bogatiji i financijski jači nego li većina država koje postoje u to vrijeme. Potrebno je napomenuti da su isti na neki način začetnici suvremenog bankarstva , da su uz kamate posuđivali novac i kraljevima pa tako i Filipu koji je zbog istog bio dužan veliki iznos novaca Redu.
Da bi došao do novaca Filip 21.07.1306. hapsi sve francuske.židove te im oduzima imovinu.
Papa Klement V 06. lipnja poziva templare i hospitalce na raspravu o novom križarskom .ratu. Hospitalski majstor ne dolazi ( na Rodosu se osniva nova baza hospitalaca) dok templarski majstor De Molay dolazi, susreće se s Filipom i papom.Tamo ga papa upoznaje s optužbama protiv reda no on sve poriče i vraća se u Pariz. Krunski svjedok protiv templara je Esquin de Floyran – bivši templar.Pronađeno je još svjedoka , svaki od njih od strane Reda templara smatran sramotnim.Dana 14.09.1307. Filip zapečaćenim nalog obavještava sve svoje snage da se spreme za hapšenje templara u zoru 13. listopada ( petak). Taj dan templari su uhićeni a za našu povijest ovaj datum je od velikog značaja . Čak i 700 godina od ovog događaja isti nije zaboravljen. I dan danas ljudi se boje takozvanog PETKA 13 koji označava dan kada bi se moglo nešto loše dogoditi. Dan loše sreće je ostao do danas no ljudi uglavnom ne znaju da vuče podrijetlo iz 1307 g. i početka uništenja Templara.
Filipov poziv vladarima u Europi za hapšenje templara uglavnom nije prihvaćen ili barem ne odmah. Dana 27.10.Klement se napokon usuđuje suprotstaviti Filipu i ukorava ga zbog zadiranja u papinske ovlasti. No već 22.12.1307 papa izdaje bulu kojom od vladara traži da uhapse templare.U veljači 1308 papa privremeno obustavlja inkviziciju.. U svibnju 1308. Filip saziva Generalnu skupštinu , iznosi optužbe protiv reda te se na njoj glasa za podršku Filipovim radnjama i uništenju reda.
Kasnije u pratnji svojih snaga putuje k Klementu. Papa saziva otvoreni Konzistorij koji počinje 29.svibnja. Papa isprva ne popušta no onda dopušta ponovo rad inkviziciji. Dana 12.08.1308. Klement objavljuje FACIENS MISERICORDIAM – listu optužbi protiv templara koji obuhvaća 127 prijestupa. U ostalim zemljama templarima se različito sudi. Dana 16. 10.1311. u Vienneu održava se Generalni crkveni koncil.Dana 20.03.1312. Filip dolazi sa manjim snagama i papa javno čita svoju bulu VOX IN EXCELSO o konačnom raspuštanju reda. Cjelokupni njihov imetak trebao je pripasti Hospitalcima. No vlade i naravno crkva dijele vlasništvo reda a Filipu su otpisani golemi dugovi prema Redu.
Templarski vođe Jacques de Molay , Hugh de Pairaud , Geoffroi de Charney i Geoffroi de Gunneville izvedeni su pred papinsku komisiju .De Molay i De Charney opozivaju priznanja i javno su spaljeni na lomači. Na ovaj način i danas mistični Templarski red poradi ljudske pohlepe završava svoje postojanje i zvanično nestaje s povijesne scene.
Post je objavljen 09.02.2007. u 21:02 sati.