Globalno zagrijavanje Zemlje se ubrzava, a ako razina ugljičnoga dioksida nastavi rasti kao dosad tijekom ovog stoljeća, temperatura bi mogla porasti za više od šest Celzijevih stupnjeva, što se može smatrati katastrofičnim scenarijem - jedan je od zaključaka najnovijega, četvrtog po redu izvještaja Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC) koji će u petak biti predstavljen u Parizu.
IPCC će tada predočiti i četiri scenarija rizika u 21. stoljeću, od umjerenog rasta temperature od dva Celzijeva stupnja do katastrofičnog rasta od pet i više stupnjeva.
- Nadam se da će ovaj izvještaj šokirati ljude, a vlade potaknuti da poduzmu mnogo ozbiljniju akciju - izjavio je Indijac Rajendra Pachauri, čelni čovjek IPCC-a, UN-ove organizacije koja okuplja više od 2000 klimatskih znanstvenika iz cijeloga svijeta. Premda detalji još nisu poznati javnosti, u najnovijem IPCC-ovu izvještaju “Klimatske promjene 2007. godine” zaključuje se s 95-postotnom sigurnošću da je globalno zagrijavanje rezultat ljudske aktivnosti koja je dovela do nekontrolirane emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnoga dioksida. Naime, u posljednjih je 150 godina razina ugljičnoga dioksida u zraku narasla za oko 35 posto, dok je istodobno globalna temperatura narasla za otprilike jedan Celzijev stupanj.
Nastavi li ugljični dioksid rasti sadašnjim tempom, već za dva desetljeća dostići ćemo razinu od 450 ppm (dijelovi na milijun, što znači da je od milijun molekula zraka 450 molekula ugljičnoga dioksida) nakon kojega bi globalno zagrijavanje u potpunosti moglo izmaknuti kontroli.
Znanstvenici ipak smatraju da će novi IPCC-ov izvještaj potaknuti vlade, prvenstveno najmoćnijih zemalja svijeta, da poduzmu hitnu akciju za oštar rez u emisiji ugljičnoga dioksida.
Protokol iz Kyota predviđa da industrijski razvijene zemlje do 2012. smanje emisiju za pet posto u odnosu na 1990., no Europska je komisija nedavno pozvala da se donese međunarodni sporazum kojim će se emisija stakleničkih plinova do 2020. smanjiti za 30 posto.
Nakon što je u svom nedavnom govoru američki predsjednik George W. Bush nazvao klimatske prijetnje ozbiljnima, pojavio se umjereni optimizam da bi SAD, najveći emiter stakleničkih plinova koji je odbio prihvatiti Protokol iz Kyota, mogao ponovno pristupiti međunarodnim pregovorima o smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Hrvatska: Porast razine mora od 1 m
Klimatski modeli predviđaju da će u idućih 50 godina temperatura u Hrvatskoj narasti za 2,5 Celzijevih stupnjeva, što bi dovelo do porasta razine mora između pola metra i jednog metra. U Hrvatskoj trend smanjenja oborina nije tako snažno izražen kao u ostalim mediteranskim zemljama pa se do sredine 21. stoljeća predviđa od 10 do 20 posto manje oborina.
4 moguća scenarija ovisno o rastu temperature u sljedećih 100 godina
1. UMJEREN RAST 1-2 stupnja C
Rast temperature do dva Celzijeva stupnja u mediteranskim i zemljama južne Afrike te u Južnoj Americi doveo bi do 30-postotnog smanjenja vodnih zaliha. Oko 10 milijuna ljudi u svijetu bilo bi pogođeno poplavama zbog rasta razine mora
2. ZNAČAJAN RAST od 3 stupnja C
Teške suše pogodile bi Mediteran. Nestašica pitke vode mučila bi i do četiri milijarde ljudi. Do 150 milijuna ljudi bi bilo pogođeno poplavama. Prema sadašnjim trendovima, rast temperature između 2 i 3 Celzijeva stupnja uslijedit će već u idućih 50 godina
3. SNAŽAN RAST od 4 stupnja C
Mediteran i južna Afrika imali bi velik problem u opskrbi vodom. Oko 350 milijuna ljudi bilo bi na udaru poplava, a izgubljeno bi bilo i pola arktičke tundre. Kolaps zapadne antarktičke ledene ploče rezultirao bi pak značajnim rastom razine mora
4. KATASTROFIČAN RAST od 5 stupnjeva C i više
Ovakav porast temperature rezultirao bi nestankom svega leda na Himalaji, a 25 posto kineske populacije i stotine milijuna Indijaca ostali bi bez izvora pitke vode. Rast razine mora ugrozio bi New York, London i Tokio
Post je objavljen 29.01.2007. u 12:00 sati.