U izložbenom prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci danas održana je konferencija za novinare povodom postavljanja novoga djela na izložbu “Fijumani- Riječka situacija 1920.-1940.” koja ostaje otvorena do 10. veljače 2007. godine i održavanja okrugloga stola na temu “Riječka međuratna umjetnost i avangarda”.
Postav izložbe “Fijumani” proširen je skulpturom Giuseppea Kovacicha “Portret slikara Giulia Lehmanna”. Ta je skulptura posuđena iz privatnoga vlasništva, a izvedena je vjerojatno 1930. godine prema izloženoj fotografiji koja prikazuje riječkoga slikara Lehmanna u poznim godinama života. Skulptura u patiniranom gipsu, visine 55 cm, izložen je uz slike ovoga riječkoga slikara.
Viša kustosica Daina Glavočić naglasila je kako je slikar Giulio Lehmann prvi riječki boem koji je umjetnike svoga vremena intrigirao svojim neobičnim životom te su mu oni u čast, 1920. godine pripremili izložbu u Zajednici Talijana.
Malo se zna o životu prvoga riječkoga boema, a kronološki on piše sljedeću priču.
Rodio se 27.12.1860. / 1865. u Rijeci (Fiume), a umro je 1928. godine nakon što ga je pregazio automobil. Školovao se 1880. godine na Akademiji, a samostalnu izložbu pripredili su mu njegovi suvremenici u Circolu Patriottico 1920. godine. Nikada se nije doznalo za njegovo porijeklo (Francuz, Talijan, Nijemac), a njegova se porodica navodno doselila iz Ljubljane u Rijeku oko 1895. godine, nakon velikoga potresa. U nekom školskom registru zabilježeno je da je 1874. godine bio učenik prvoga razreda te da su roditelji Nijemci.
Bio je vrlo povučen i razočaran, živeći boemski u krajnjoj neimaštini (spavao je po napuštenim tavanima i podrumima, a pio je samo vodu i jeo voće) odbijajući milostinju i novac. U znak zahvalnosti zbog poklanjanja slika primao je samo novi pribor. Ponekad je slike mijenjao za skromni obrok.
Navodno je bio čovjek blage naravi, visoke kulture, širokoga obrazovanja i velikoga talenta. Mnogo je radio u olovci i ulju u maniri venecijanskih slikara Ciardija i Fragiacoma. Specijalnost su mu bila romantična ulja zagasitih boja, sivih tonova s ponekim crvenim akcentom, pretežno malih formata s motivima laguna, marine s ribarskim barkama, bragocima, ratnim brodovljem te vedute Rijeke (Canale della Fiumara).
Zahvaljujemo Muzeju moderne i suvremene umjetnosti na informacijama koje su od povijesne i kulturološke važnosti za grad Rijeku, a i ponosimo se svim Riječanima koji su Muzeju ustupili vrijedna djela iz svoje privatne riznice.
Drago nam je da je Rijeka napokon dobila i svoga prvoga boema te da se njegov lik može vidjeti u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Svi vi koji štujete Rijeku iz ovih ili onih razloga svakako svratite na izložbu i uvjerite se u čarobnost priče jednoga riječkoga umjetnika.
Ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Branko Franceschi predstavio je nadolazeći okrugli stol “Riječka međuratna umjetnost i avangarda” koji će se održati u utorak, 6. veljače u 18 sati, u izložbenom prostoru prostoru Muzeja. Okrugli stol tematizirat će odnos međuratne umjetnosti u Rijeci i avangarde, a na njemu će prisustvovati Branko Franceschi, viša kustosica Daina Glavočić, povjesničar umjetnosti Darko Glavan, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, Aljoša Pužar te muzejska savjetnica u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Jadranka Vinterhalter. Skup je otvoren za javnost, a ulaz je slobodan.
Post je objavljen 01.02.2007. u 13:37 sati.