Dodjelom 'Cesarićeve nagrade' Borbenu Vladoviću u Požegi svečano zatvoren 5. međunarodni festival suvremenog hrvatskog pjesništva 'Dani Dobriše Cesarića'
POŽEGA – Zasigurno jedan od klasika suvremenoga hrvatskog pjesništva druge polovice 20. stoljeća te jedna od dominantnih i najupečatljivijih pjesničkih osobnosti recentne književne scene u nas Borben Vladović, ovogodišnji je laureat 'Cesarićevih dana', etablirane književne priredbe koja već petu godinu u Požegi okuplja vodeća domaća pjesnička imena kao i gostujuće pjesnike iz drugih zemalja. Među sedamdesetak rukopisa pristiglih na ovogodišnju manifestaciju, u najužoj konkurenciji za nagradu Društva hrvatskih književnika koja se dodjeljuje u spomen na Cesarića, našlo se desetak vrlo 'jakih' pjesničkih imena što posao stručnome povjerenstvu na čelu s književnikom Delimirom Rešickim, nije učinilo nimalo jednostavnim.
„Riječ je o jednome od najlucidnijih autora onoga tipa pjesničkog pisma kojega primjerice Cvjetko Milanja naziva semiotičkom praksom. Sjajan je eksperimentator jezika iako je u nagrađenoj zbirci 'Slak uz prugu' ponešto diskurzivniji, no ta diskurzivnost ne smije zavarati jer je tu da bi širila tematske okvire Vladovićevog pjesništva koji više nisu usmjereni na demontažu jezika već i na opise toponima. Ipak, 'stari' se tip jezične lucidnosti itekako osjeti“ ocijenjuje Rešicki uz kojega su u povjerenstvu za nagradu bile i književnice Lana Derkač i Maja Gjerek. Nikada se ne dodvoravajući hrvatskome pjesničkom mainstreamu ovih ili onih vremena, Vladović i u knjizi 'Slak uz prugu' piše duboko svjestan načina na koje jezik proizvodi svekoliku ljudsku stvarnost, no njegovi su pjesnički registri danas ekstrovertiraniji u smislu 'mudroga' propitivanja melankolije ljudskoga iskustva u potrazi za izgubljenim temeljima egzistencije što ga dodatno potvrđuje kao tvorca jednoga od najznačajnijih pjesničkih fokusa. „Uistinu sam sretan što je baš Slavonija prepoznala i nagradila 'Cesarićem' taj mediteranizam koji je zapravo dobro došao i koji je na određen način uzajaman s blagim mediteranskim ozračjem Požege i 'Zlatne doline'. Rođeni sam Dalmatinac i taj se senzibilitet u tematskom, ali i iskustvenom smislu osjeti u mojemu pjesništvu, no iako sam se odmaknuo od prethodnih iskustava jezika i dalje sam blizak eksperimentu te prepoznatljivom mediteranskom univerzalizmu“ kaže Vladović.
U sklopu 'Cesarićevih dana' predstavljena je prvi put javnosti iz tiska 'svježe' izišla knjiga zagrebačke pjesnikinje Ružice Cindori 'Grad šuma otok', lanjske dobitnice 'Cesarićeve nagrade'. Sublimirajući tri tematska ciklusa u tri konkretna toponima iz naslova zbirke, ona dijelom i iz autobiografskog rakursa progovara o društvenoj zbilji svijeta u kojemu neosjetljivost i sirovi konzumerizam prevladavaju kao opće prihvaćen kontekst stvarnosti. Autoričina sposobnost da o tome progovori slojevito, autentično i pjesnički relevantno, zbirci daje potrebnu težinu i vrijednost. „Cindorijeva je upravo ovom knjigom izvrsno pokazala kako je kadra stihovno kondenzirati sve ono o čemu danas uistinu vrijedi misliti i to bilo kao analitičarka jedne nevesele socijalne zbilje i njezina licemjerja, bilo kao rezignirana svjedokinja naše uzaludne i neugasle želje da nam misterij prirode kaže tko zapravo jesmo i sve to sposobnošću da se ne bude tek puko mudroslovan“ ističe na predstavljanju urednik knjige D. Rešicki.
Tijekom trodnevnoga trajanja priredbe predstavljen je i Zbornik stručnih radova o književnici i prevoditeljici Zdenki Marković, još jednomu istaknutom imenu zavičajnoga književnoga kruga kojega se nastoji revalorizirati i staviti u zaslužen kontekst. Nakon Cesarića, Cirakija te već spomenute Z. Marković, ovogodišnji je okrugli stol bio posvećen mjestu i ulozi putopisca, esejiste, pjesnika, likovnoga i književnog kritičara Matka Peića u slavonskom književnom korpusu kojemu je pripadao i koji je svojim stvaralaštvom i obilježio. Uz predsjednika regionalnog ogranka DHK Mirka Ćurića, organizatora i voditelja ovogodišnjeg kolokvija, o različitim aspektima Peićeva ponajprije književnog opusa govorili su Nevenka Nekić, prof.dr. Stanislav Marijanović, dr. sc. Vinko Brešić te dr.sc. Dina Marković.
Priredba koju uz DHK organizira i Grad Požega pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, tradicionalno je zatvorena nastupima nagrađivanih pjesničkih imena (Branimir Bošnjak, Amir Brka, Borben Vladović, Dijana Burazer, Jakša Fiamengo, Ljerka Car Matutinović, Miroslav Kirin, Zoran Kršul, Damir Radić, Ante Stamać, Lana Derkač Šalat, Davor Šalat, Delimir Rešicki, Maja Gjerek, Sanja Najvirt) te sjajnim koncertom kantautora i šansonjera Ibrice Jusića u kojemu bilo naravno i uglazbljenih stihova velikoga Cesarića.
(Napisala Sanja Najvirt za Kroniku požeško-slavonsku)