Pregled posta

EVO LUCIJA tj. FIAT LUX

Iskoni be Slovo, kao i obično:

I, riječ po riječ, uskoro smo se Luce i ja sporječkali, kako ona voli i zahtjeva:

"Prije nego izvadiš kurac, oralno zadovolji moje rečenice,
jer ni ja ni one ne padamo na jebački pedigre,
preskoči smoking i lizing i peting,
porječkaj se sa mnom
umjesto predigre."

Evo, dakle, kako je to bilo...

DEVOTEE (mn. devotees) - Osoba koju seksualno privlače osobe sa amputacijom, tj. osobe bez noge ili bez ruke. Koriste se i izrazi admirer, akrotomofil, akrotomofiličar.
Riječ devotee također se može prevesti kao štovalac, sljedbenik, poklonik, isto kao i riječ admirer.
Zbog toga, evolucijski netaknuta ostaje činjenica da kurac, kao takav, nije trebao biti smješten u pičci, iz jednostavnog razloga : ne bi ga bilo moguće štovati kao fantomskog, što obara pojam štovanja po defaultu; štovanje uda kojeg osjećaš i kad fizički nisi spojen za njega osnovni je lajt-motiv proze i poezije žena trećeg milenija i upravo ih nepostojanje evolucijske greške drži pet centimetara iznad vode, to jest pet centimetara od prelaska tanke granice između devotte-a i akromotofila. Muškarci s udom najstrasniji su fetiš (može li fetiš biti nestrastan?) žena akromotofiličarki, u tom paradoksu glavna je činjenica da tuđi ud štuješ kao svoj otkinuti.
Po domaće, kurac štujem upravo zato jer je izvan mene i tako dugo dok postoji opasnost da ću ga opet morati pustiti van.
Upravo zbog toga je Glenn Close skuhala zeca ljubimca Douglasu za večeru.
Isti taj zec bio je fantomsko produženje Douglasove vječite težnje za neodrastanjem, u kojoj ga je beštija okrutno zaustavila, dajući tako sebi mogućnost za štovanje fiktivnog mladosnog batrljka, Duglasovog, ne zečevog. (Luce 27.01.2007. 12:49)

U pičku materinu, nisam znao da si tako pametna! Sad sam još potaknuo i tebe na mudroslovlje, što neće dobro završiti, već vidim (overlook). Anyhow, da bi se razumjela tvoja upadica, moram čitateljstvo izvjestiti o prethodnoj debati i erotologijskom obaranju evolucionizma; prenosim krtku raspravu s Lucilijinog bloga u cjeloći:

EVO LUCIJA

heidegger
Drsko bih predložio da na tragu poetskog preseljenja organa napraviš anatomski atlas. Bila bi to svojevrsna pjesnička mapa koja bi potakla i slikare i poete da kroz umjetnički izraz razmišljaju o ljudskoj prirodi. Da je evolucija znala možda bi i sama, kad je bilo vrijeme, smjestila srce uz samu pičku. Glazba bi sigurno imala druge putove. Treba također razraditi solucije kamo s kurcem. On je sada trenutno vani ali kod presađivanja mogla bi mu dati neko zahvalnije mjesto. Slikari kao Dimitrije Popović zacijelo bi oduševljeno ilustrirali tvoj anatomski atlas. Mogla bi slikarska naiva poslije zamora opet snažno krenuti naprijed. Nemoj domovini uskratiti da s tvojim sintetičkim proizvodom obogati svjetsko tržište.
26.01.2007. (11:36) - #

Slave
evolucija bi trebala kurac premjestiti na čelo
26.01.2007. (20:25) - #

Nemanja
@Slave: kolone.
(...kurac premjestiti na čelo kolone. Inače bi padala jaja na oko. Pola šest. To bi zbog otegotnosti okolbe nemogućilo zrenje i kretitbu. Govoritelj o gladosti ima neku hladnost i nejasninu, kao kad kuhiraš praznoću ili prostranoću, bez potrebne punosti i radoće.
Slušaonik tada, kao običan službalac, postaje trčatelj ka staroći. Staroća mu pak odnosi vedroću visokosti. Za tili čas.)
Čista poezija.
27.01.2007. (11:44) - #

Nemanja
Evo/lucija je trebala kurac smjestiti u pičku.
Upravo ste pročitali osnovni antievolucionistički argument. Obrazložimo to ukratko(sic!):
Eva-Lucija, u najširem smislu te riječi, proces je u kojem nizom promjena ili razvojnih stupnjeva živi organizam ili skupina organizama stječe karakteristične morfološke i fiziološke značajke; teorija po kojoj različiti tipovi životinja i biljaka potječu od drugih preegzistentnih tipova. Ta teorija, prema kojoj se viši oblici života izvode iz nižih, temelji se na opsežnim promatranjima.
Budući da sam se ja u životu najebao, na temelju opsežnih promatranja, zapažanja, beleženja, usporedaba i zaključivanja, došao sam do nepozive spoznaje da je evolucionistička teorija, najblaže rečeno, zakurac (i sada ide osnovni antievolucionistički argument): da evolucija ima ikakvoga smisla, dakle da je Život smisleno svrhovito kretanje od manje očitog do nedvosmislenog oblika jednog te istog, kurac bi zaista bio vazda smješten u pičci, a ljudi bi, konzekventno i nasmešeno, živjeli u stanju permanentnog orgazma kao realiziranog eshatona ukupne prirodne i humane povijesti (praksis kao mimezis fizisa). Budući da tome tako nije, evolucija ne postoji, a ako postoji, besmislene je i nesvrhovita! Mislim da sam bio jasan.
Evo je dakle erotologičko obaranje evolucionističke teorije. Na pathos. (Nemanja 27.01.2007. 12:59)

Enihau, da bi se razumjele moje upadice, prije svega nije dovoljno pejstati dva-tri komentara. (Luce 27.01.2007. 13:05)

Izgaram od želje tko je mlada nada koja je potaknula epilog, miriše mi na Baku, ali da Baka pada u nesvijest od nečeg što je na filmu, hm. (Luce 27.01.2007. 13:19)

...da saznam... (Luce 27.01.2007. 13:20)

Pazi s riječima. Vidiš što sam ja učinio od jedne jedine! Riječi. (Nemanja 27.01.2007. 13:24)

Jebeš me, ne kužim ovo. (Luce 27.01.2007. 13:27)

Luce, Lucija, opet ne paziš na nastavi! Vidiš što sam učinio od jedne jedine opaske o muškobanjastosti! Pazi da ne izgoriš od želje! (Nemanja 27.01.2007. 13:31)

Nemanja, ti si Bog! Informatički i globano.
Kako si samo stigao u tili čas ovjekovječiti i učiniti on-line dostupnom moju ekstazu koju si postigao opaskom o muškobanjanosti.?
Molim te samo da me ubuduće upozoriš da me fotkaš, tako da usne izgorjele od želje napućim u položaj kao da izvikujem tvoje ime! (Luce 27.01.2007. 13:44)

Draga Lucija, pokušat ću ti odgovoriti suvislo i nekim redom, iako mi se jebe. Pa sam dekoncentriran.
Ja još uvijek nisam Bog. Nekoć sam bio umišljen, misleći da jesam; danas više nisam, umišljen, pa bi se moglo kazati da sam - savršen. To je zapravo, vidiš i sama, velik teološki problem. Circulus vitiosulus maximus/m rerum novarum. (kitica cvijeća za Baku)
Informatički gledano, danas nije teško biti upućen u rumorenje globalnoga sela, kad je local colour globalna zavjera: čitatelj je per definitionem paranoik, jer misli da svaka riječ i svaki redak, pa i ono između redaka, ima smisao, te je tako senzibiliziranoj osobi vrlo lako pronaći ne samo željenu, već nažalost i neželjenu informaciju o daljnjem svome (trač, to je ljubav za daljnjeg svoga; vlastito otkriće). Tajna ove fotografije, koja je objavljena još vruća, tj. hot-line a ne samo on-line, upravo je u ekstazi: biti u ekstazi, znači biti van sebe, napraviti u sebi mjesta Njemu - fantomskom udu, recimo; Falus, das Ding. Dok si bila van sebe, kao lopov, krišom, čak u potaji, ušao sam u tebe otkrivši tvoje skrovište/utočište. A bila si van sebe, jer sam bio u tebi. Da, možda ja ipak jesam bog, kad ovako djelujem, naizgled samo uzročno, he, he. Što se tiče izgaranja i ekspiroze, već sam ti, u poglavlju o SaMSari - koje začudo otada više nema! - razgovjetno kazao:
"Lucija, ti jesi moja poetesa, ali, tvoji stihovi:

"Prije nego izvadiš kurac, oralno zadovolji moje rečenice,
jer ni ja ni one ne padamo na jebački pedigre,
preskoči smoking i lizing i peting,
porječkaj se sa mnom
umjesto predigre."

samo su noćni lahor u hramu sudbine spram riječi koje suše usne kao mrtvi jezici:

"....više poetičnosti ipak ima u gutanju i sisanju, nego u pisanju."

Devojke, uklešite ove reči kao epitaf u svoja kamena srca!
Samsara, devojčice, nemam reči.
I ja sam tih.
Kao Don.
King."

Eto, odatle valjda tvoje usne izgorjele od želje kao da uzvikuju moje ime!
Po trgovima drevnih gradova. (Nemanja 27.01.2007. 14:00)



Nisam navikao na ovakvu Luce. Na olaku predaju:

Svaka čast, svaka čast. Odoh. Koncentrirati se.
Širiti legendu oralnom predajom. Po trgovima drevnih gradova. (Luce 27.01.2007. 14:06)

Ne priznajem ovakve pobjede. Zato ću rađe ispuniti obećanje dano svojoj Baki, i Ob javiti Rečnik iz kojega može da uči mladež žedna znanja:






Brate Antilopije, prvashodni sućutniće u tihovanju, apostolsku blagodat neoskudno primivši od Boga,


Nakon što sam dobro razvideo klanjajući se Trojici u Jedinici i Jedinici u Trojici, Jedinici Triipostasnoj i Trojici Jednosuštnoj i jednomoćnoj i sabespočetnoj, sve što si mi u svojoj hartiji naglalolio i u pravoj veri razuđeno i premudro istumačio, mlogo si me obradovao i veoma zamisleo: sve su mi onako počele slike da iskrsavaju na prošla vremena i opštežićna činodejstvovanja u staru našu parohiju.
Šta da ti kažem brate Amfibije, nego da vidim da kao veliki mudrac, uzimaš slavu u samim stvarima; i gde je potreban nesavladiv podvig, sam uzimaš stvar u ruke; i gde je potrebno domišljati se, nisu prenebregao ni jednu stvar! Ti kao pametan čovek vidiš da u ova poslednja vremena odavno je već grčka moć opala, a Ismailćani se umnožili i razlili tako da su doprli čak i u zapadni krajevi i šire. Ismailćanski rod, koji se na nas izlivaše kao neki skakavci - jedne su odvodili, druge zarobljavali, jedne plenili, duge klali, kao oganj lomeći i sve satirući gde god se nalažahu i uvek se nametahu - išli su da ono što je ostalo pojedu i nemilostivo pogube. I beznadežan je bio izgled da se ovo izmeni za nas koji grešimo i koji se ne obraćamo ka jedinome koji menja sve.
I zato je Benedictije XVI. - a Partizan drugi - gromoglasno zagrmeo kroz vekove u svoju regensburšku atresu: nemoj batice se zezate s nasilje, mojne, mojne, čuješ tamo!?
Nego, slabo mi šta javljaš o našoj blagočastivoj materi, Kneginji Milici, koja je dostojna slave i veoma mudra mati, koja je prevazilazila mnoge izabrane matere, ostavši, kao što kaže Solomon, hrabra žena; imala je sve vrline, kao što znaju svi oko nje koji su pocrpli milost iz njezine ruke i koji su se nadali da je prime. Ali budući u tolikoj vlasti, znala je i svetske stvari u kojima je teško snaći se: i po lepoti beše ne samo žena, nego i Disejs mnogi u savetima. A ko će pobrojati božanstvene i sveštene ukrase i darove crkvama i manastirima? Ko se neće zadiviti gledajući takvu njezinu spregu sa onima koji gledaju ka jedinom Bogu i kako delima prevazilazi zapovesti; i išla je napred na sve veća dela.
Šta mi radi bratućed, knez Stefan? Zadnje što je do mene doprdelo jeste da miloslavni i uvek spominjani knez Stefan i još u strahu pošto po savetu nekih beše pristao da bude prijatelj sa Ugrima, iđaše na Portu u vizitaciju na sam car Bajazit! I kada vide da će njegova namera u budućnosti biti nemoguća, on se posavetova sa blagočastivom materom; došavši istočnom caru Bajazitu, ovde je po Solomonu bilo "srce carevo u ruci Božjoj", od dobrote tvoje, Vladiko, zbog stvari od koje trepetaše i užasavaše se; zato je sve svršio povoljno i neukrotiv gnev ka milosti i ljubavi izmeni tako da ga je kao najslađeg sina savetovao i učio najljubaznijim rečima.
Kada dođe k Bajazitu beše običaj da svi sabrani posle jela odlaze; ovaj ne htede izići, no stavši stojaše. I kada je bio zapitan od cara za uzrok, odgovori: "Gospodaru, umesto da me ko ocrnjuje pred tvojom moći, sam ću izneti sagrešenje moje, koje carstvu Tvome neki za mene behu saopštili kako sam odstupio od službe tvojoj državi i da sam drug Ugrima. Rasudivši opet da je stvar neumesna, setih se vaspitanja, tvoje moći i zakletve i dođoh. Evo, život je moj pred Bogom u tvojoj ruci; šta hoćeš, učini." A on malo poćutavši, diveći se, odgovorio je slatkim rečima: "O mili! Šta si hteo da uspeš sa Ugrima? Jer ja sam hteo zemlju uzeti kao svoju. A šta ćeš ti tamo učiniti? Ko je od onih koji vladaju a koji prikloniše glavu pred Ugrima postigao što u svome gospodstvu?" I pomenuo je po imenu bugarske careve i ostale. "A ti, reče, budući sa mnom i ako ideš tamo gde ja ne idem, zaista se smućuješ. A ako ideš sa mnom gde sam ja, ne treba da se smućuješ. Mi smo vladari, i ako mi ne pođemo na druge, drugi na nas neće. Jer vojskom se najjača carstva održavaju i šire. Tebe sada smatram kao najstarijega i vazljubljenoga sina i javljam pred svima - mojima i istočnima. Jer ko je kod mene u takvoj časti kao ti? Ja sam već u starosti. Zato ili ću u boju ili od bolesti umreti. A t ovako sa mnom živeći u vremenu ćeš tada dobiti. Mnogi moji sinovi ustaće brat na brata i svaki od njih slaće ka tebi molioce za pomoć, ili samo za ljubav, a ne neprijateljstvo. Dočekavši ovo vreme, održaćeš ne samo svoje krajeve, nego osvojićeš i druge predele oko cele svoje zemlje, i nazvaćeš se veliki i preslavni vladar. I sada ćeš držati svoju zemlju u svojoj granici. Poslušaj mene i ja ću ti kazati šta treba da činiš. Dok sam ja u životu, potrudi se i satri svoje silne i dovedi na svoju volju, jer tadaposle smrti moje ćeš hteti i nećeš ništa uspeti. Zato bilo blagorodne, bilo nište od svojih ljudi izdigni, i učini slavnima te da zajedno s tobom vladaju. A kletvenike sve ućutkaj i njima slične." Ovakvim i mnogim rečima poučiše ga car, otide Stefan svojoj kući, i, o čuda! Ko je takvo što gde čuo ili video? On, koji je došao kao okrivljen i gotov na smrt, primio je kao sin od cara vlast! I kakve savete i to ne od jednovernih! Ko je takvo proroštvo kada čuo od jezičnika?! Jer sve se zbilo u naše dane tako da su svi po svima krajevima mogli i videti, pošto nije sakriveno niti se potajno dogodilo, nego se izvrši pred licem vaseljene. I da niko ne misli da je to neobično što reči čoveka Ismailjćanina upoređujemo sa proroštvima; takav neka pogleda na proroštvo Kajafe, koji reče: "Bolje je da jedan umre za ceo narod." /Jevanđelje po Jovanu, 18, 14./ A vrhovni apostol Petar kaže: "Ni jedno slovo pisma ne biva po svome skazanju, niti čovek prorokova kadgod po svojoj volji." /Druga saborna poslanica sv. apostola Petra, 1, 20./
Čudna neka priča, zar ne!?
Mnogo si mi bogougodan i ljubočasan, pa te ostavljam u osveštnu sabranost i mirovanje, do neki sledeći susret!
Tvoj brat od tetku, srsiprolazno pozdravljajuć:

S onu stranu Drinu, gajtan trava raste,
Dobra je za dušu, svi je momci pušu!

Ostaj mi u zdravlje, tvoj

+ Perivoje

P.S.
U privitak ti šaljem ikonu na sestru Opaliju, što gi je nadošla na blagočasne hospitacije u parošku troprsnu zajednicu od mali monasi Idioritmics.
Dobro neko dete...



Rečnik manje poznatih reči

A
agripnija (grč.) - bdenije, svenoćna služba
aliluja (jevr.) - "Slavite Boga!" čest liturgijski refren ("Aliluja! aliluja! aliluja! slava tebi, Bože!")
amin (jevr.) - Zaista, da, neka tako bude; završna formula molitava
anafora (grč.) - blagosloveni hleb, "nafora"
anđelski obraz (lik) - monaštvo, monaški čin
arula (grč.) - prenosivo ognjište, mangal
arhiepiskop (grč.) - prvi episkop, poglavar samostalne pravoslavne crkve
arhiepiskopija (grč.) - sedište arhiepiskopa
arhijerej (grč.) - prvosveštenik; episkop
arhimandrit (grč.) - starešina većeg manastira, najviši monaški čin
B
bdenije - večernje ili svenoćno bogosluženje, u kome se spajaju večernja i jutrenja
beda - nevolja, nesreća
bes - demon, đavo
bilo - klepalo, udaraljka (drvena ili metalna) kojom se u manastiru monasi pozivaju na službu Božju
blagoveran - pobožan, veran
blagovernost - pobožnost, vernost
blagodat - milost, sila Božja, dar Svetog Duha (grč. harizma)
blagoprijatan - ugodan, prijatan
blagorodan - plemenit; plemenitog roda
blagouhan - miomirisan, koji je prijatnog mirisa
blagočastiv - pobožan
bogovidac - onaj koji vidi Boga odn. koji je video Boga; epitet praoca Mojsija
bogodan - koji je od Boga dan odn. dobijen
bogodarovan - koji je od Boga darovan
Bogodevojčica - Bogorodica (prema stsl. Bogootrokovica)
bogomudar - obdaren božanskom mudrošću
bogonosan koji Boga u sebi nosi
bogoparan - koji uzleće ka Bogu
bogorodičan - crkvena pesma (tropar) posvećena Bogorodici
bojazan Gospodnja - sinonim: strah Gospodnji - svešteni, religiozni strah od Boga kao moralni imperativ ili kočnica
bolezan - bol, muka; bolest
boljar - velikaš, vlastelin
V
vaseljena - sav svet
vaskrsni - nedeljni, koji pada u nedelju, koji se peva ili čita u nedelju
venčati - krunisati; venčati (brakom)
večernja - glavno večernje bogosluženje
višnje sile - anđeli
Vladika - Gospod (Isus Hristos)
Vladičica - Gospodarica (Bogorodica)
D
dveri (svete) - oltarska vrata, vrata na ikonostasu
Deva - devojka, devica; naziv Bogorodice, koja je začela "bezmužno" (bez muškarca), od Svetog Duha, i rodila Isusa ne povredivši svoje devičanstvo
Devojčica - Deva, Bogorodica (prema stsl. Otrokovica)
dijaklizma (grč.) - ispijanje vina i uzimanje anafore posle liturgije
diptih (grč.) - pomenik, knjiga u koju se upisuju imena živih i mrtvih za pomen na liturgiji
dobrodetelj - vrlina; dobro delo
dovoljstvo - zadovoljenje potrebnog, neophodnog; što je na dovoljstvo - što je neophodno
G
episkop (grč.) - najviši čin crkvene jerarhije, doslovno znači nadzornik; arhijerej, vladika
epitimija (grč.) - crkvena kazna duhovno-pedagoškog karaktera
Z
zlatopečatan - sa zlatnim pečatom; z. povelja, hrisovulja, vladarska povelja najvišeg reda, snabdevena zlatnim pečatom
I
igo - jaram; teret
iguman (grč.) - starešina manastira
ikos (grč.) - retorski građena pohvalna i pozdravna pesma koja prati kondak
inok - monah, kaluđer
inoplemenik - tuđinac, stranac
irmos (grč.) - pesma-obrazac za tropare u svakoj odi kanona
iskoni - u početku, u prapočetku
ishod - izlazak; izlazak duše iz tela, smrt
J
jerej (grč.) - sveštenik
jeres (grč.) - krivoverje, zabluda vere koju crkva osuđuje i proklinje
jeromonah (grč.) - monaško-sveštenički čin, monah koji ima čin sveštenstva te može da služi liturgiju, monah-jerej
jutrenja - glavno jutarnje bogosluženje
K
kadilo - kadionica
kanarhanje (grč.) - čitanje kanona u crkvi
kanon (grč.) - pravilo; vizantijski pesnički žanr, složen iz više posebnih pesničkih formi
katizma (grč.) - grupa od nekoliko psalama, koja se čita kao liturgijska celina; psaltir je podeljen na 20 katizmi
kedar (grč.) - vrsta zimzelenog drveta; k. livanski kedar koji raste na planini Livanu (Lebanonu); simbol uspravnosti, uzvišenosti, plodnosti
kimina (grč.) -
kir (grč.) - gospodin (kao titula)
klepalo - bilo
klepalce - malo klepalo, malo bilo
klip (grč.) - sveštenstvo uopšte, crkvena jerarhija
kolenopoklonjenje - molitveni poklon, veliki i mali (metanije)
kolesnica - kola, dvokolica
kondak (grč.) - liturgijska himna osobite vrste, ugrađena u strukturu kanona (posle šeste pesme); uz tropar - najvažnija pesma svakog kulta u pravoslavnoj crkvi
krasovolja (grč.) - pehar, čaša
krepost - snaga, moć
krstijanski - hrišćanski
ktitor (grč.) - osnivač manastira ili crkve
L
lavra (grč.) - veći, obično vladarski, carski manastir
liturgija (grč.) - služba Božja, glavno crkveno bogosluženje, na kome se vrši sveta tajna pričešća i koje se služi po pravilu ujutru odn. prepodne
liturgisati - služiti liturgiju
lice - lice ili "ipostas" (hipostaza) Svete Trojice; ličnost uopšte; sama osoba (o kojoj se govori) odn. njeno prisustvo
luča - zrak svetlosti
M
međučasje - kratka služba koja se čita i peva između časova
metanije (grč.) - pokloni koji se čine prilikom izgovaranja pojedinih molitava
metimon (grč.) - "S nama (je Bog!)", psalmska pesma koja se peva na velikom povečerju; otuda: veliko povečerje (pavečernjica)
minej (grč.) - mesečnik, bogoslužbena knjiga sa pesmama za svaki dan u mesecu (službeni m.) samo za veće praznike (praznični m.) ili za tipove svetih (opšti m.)
miro (grč.) - sveto ili osvećeno ulje; miomirisno ulje koje čudesno ističe iz svetih moštiju
mošti - posmrtni ostaci svetaca, čuvani i poštovani kao predmet posebnog crkvenog i narodnog kulta
muž - čovek; odrastao, zreo muškarac
N
namesnik - naslednik prestola, prestolonaslednik
napast - nevolja; iskušenje
nasledstvo - naslednici, potomstvo
nastavnik - voditelj, rukovođa
neveštastven - nematerijalan, bestelesan, duhovan
nesmislen - koji je bez razuma, bezuman, lud
ništ - siromašan
O
obitelj - manastir
obličiti (obličavati) - ukoriti, okriviti; ukoravati, okrivljavati
obraz - lik, obličje; monaški čin (mali i veliki, anđelski, apostolski, grč. shima)
ovaplotiti se - oteloviti se, postati čovek od krvi i mesa (za Sina Božjeg), prema Jn. 1, 14.
ozlobljen - uprošćen, oštećen, opustošen
oktoih (grč.) - osmoglasnik, bogoslužbena knjiga sa crkvenim pesmama različitog žanra, grupisanim za pevanje po "glasovima", kojih je u vizantijskoj muzici osam
omiti - oprati, sprati
opštežiće - monaška zajednica, manastir (grč. kinovija), zasnovan na strogoj disciplini zajedničkog života, molitve i rada pod rukovodstvom igumana
otac - monah; naziv kojim se oslovljava monah ili svešteno-monah i uopšte crkveni sveštenoslužitelj
otačastvo - zemlja otaca, otadžbina; očevina, posed otaca; postojbina
otačastvoljubac - onaj koji ljubi svoje otačastvo
otpust - blagoslovna molitva kojom se crkvena služba završava
P
paraklitik (grč.) - bogoslužbena knjiga, vrsta oktoiha (osmoglasnika)
parik (mn. parici) (grč.) - zavisan seljak u Vizantiji; u srednjovekovnoj Srbiji - meropah
planina - planinski predeo sa pašnjacima
podvizavanje - monaška askeza
podoban - pesma čija melodija služi kao obrazac drugim pesmama
pokloni - grč. metanije, molitveno klanjanje
pokojište - mesto gde se obitava odn. leži; obitavalište, boravište
polunoćnica - ponoćna služba tzv. "dnevnog" ciklusa
pop (grč. papas, otac) - sveštenik, sveštenomonah; u srednjem veku uobičajeni opšti naziv za sveštenoslužitelja
post - liturgijsko vreme u pravoslavnoj crkvi sa propisanim uzdržavanjem od hrane i naročitim pravilom bogosluženja; veliki post, četrdesetnica, uskršnji post
podvig - podvig, borba; muka; askeza (prema grč. agon)
prepodoban - svet; epitet svetog monaha; u pravosl. crkvi kategorija svetih monaha
prestavljanje - smrt
Prisnodeva - Ona koja je uvek deva, Uvekdeva
pričasnik - onaj koji učestvuje u čemu, koji se sjedinjuje sa čim ili s kim
prozorljiv - koji vidi unapred ono što se inače ne vidi
promisao - briga, staranje; Božje staranje o svetu ili o pojedinim ljudima
prot (grč. protos) - protepistat, izborni starešina Svete Gore
psalam izborni - pesma ("psalam") sastavljena od stihova raznih psalama; odabrani psalam, uključen u dnevna bogosluženja
psaltir (grč.) - zbirka 150 (151) psalama, starozavetnih himni, čiji je autor jednim delom car David ("psalmi Davidovi"); knjiga u kojoj su psalmi
R
rabotati - služiti
rasa (grč.) - osnovna monaška odeća
riza - sveštenička odežda; monaška haljina
S
savrstan - odgovarajući
savršiti - ispuniti u celosti, izvršiti; načiniti
samodržac - vladar suverene države, nosilac sve vlasti (prema grč. avtokrator)
satvoriti - načiniti, napraviti
sahođenje - silaženje, silazak
svedržitelj - koji sve drži u svojoj vlasti, atribut božanstva
svetilna - vrsta crkvene pesme koja se peva posle kanona
svetitelj - episkop, arhijerej, vladika
sedilna - crkvena pesma (prema grč. katizma), koja se peva na jutrenju, ukrštena sa čitanjem "katizmi" psaltira ili posle treće (odn. šeste) pesme kanona
skrb - žalost, tuga
slavovenčanje - uvenčavanje slavom, krunisanje slavom
slovo - reč, govor; naziv odeljka, poglavlja
Slovo - grč. Logos = Reč Božja, drugo lice Svete Trojice; Sin Božji Isus Hristos
smislodavac - onaj koji daruje razum
stepena - stihovi iz psalama koji se pevaju na svečanoj jutrenji u nedelju
stihira (grč.) - vrsta liturgijske pesme, koja se peva uz određene stihove psalama
stihovno - grupa pesama (stihira) u oktoihu, koje se pevaju uz stihove psalama
stranoprimac - koji prima strance, gostoprimac
stranstvovati - ići u tuđinu, živeti u tuđini
strator (grč.) - mazgar
struja - tekuća, živa voda; reka
sugub - dvostruk, udvostručen
suštastvo - biće, priroda
T
talanat (grč.) - naziv monete; dar Božji
tetrajevanđelje (grč.) - četvorojevanđelje, bogoslužbena knjiga koja sadrži 4 jevanđelja u kanonskom poretku (Matej, Marko, Luka, Jovan)
tihovanje - naročiti vid monaškog podviga, obeležen usamljenošću, umnom molitvom i meditacijom; isto što i grč. isihija
tišina - mir, spokojstvo
triblaženi - "trostruko blaženi", najblaženiji
Trisveto - pesma Svetoj Trojici ("Sveti, Bože!/ sveti, krepki!/ sveti, besmrtni!/ pomiluj nas!")
tropar (grč.) - himna, jedna od osnovnih formi vizantijskog pesništva
trudopoložnik - onaj koji je propisao podvige
Ć
ćelija (grč. kelija) - monaška ćelija; soba u manastirskom konaku za stanovanje monaha; posebna kućica ili koliba u kojoj žive monasi isposnici
U
upodobiti se - učiniti se sličnim, postati sličan
uspenije - usnuće, smrt
ustav - pravilo, liturgijsko pravilo, sinonim grč. tipik
ushodište - put ili sredstvo kojim se penje; stepenice, lestve
F
falagedona (grč.) - živa rana
finik (var. finiks, grč.) - urma, datulja; uop. palma; simbol životnosti i večne mladosti
C
carevati - vladati (bez obzira na rang vladavine; tako i knez i župan i kralj i car "caruju"!)
crnorizac - monah, kaluđer
Č
časovi - službe tzv. dnevnog bogosluženja - prvi, treći, šesti i deveti čas
časoslovac - bogoslužbena knjiga sa dnevnim službama - časovima, večernjom, jutrenjom itd.
činonačelstva - svi redovi i rangovi (za anđele i ljude)
čredni - kome je red, dnevni
čtenije - čitanje; čitanje poučnog štiva po tipiku
Š
Šestopsalmije - šest psalama utvrđenih za čitanje na početku jutrenje




Kao i svaka priča, tako i ova ima svoje odjeke; kao i svaka jeka, tako i ova ima, poput Eho, samostalan život: kao što se lepo tumači u 'House of Leaves', Eho, koja je zvuk bez tela, u postmoderna vremena psalimpsesta uzoriti je simbol umetnosti same, njenog eminentog prosedea: kopija je vernija od originala, a jeka ima život nezavisan od Reči. U društvu smo Pierrea Menarda, pisca romana El ingenioso hidalgo Don Quijote.

Evo Luce, što piše devojčica: "Sjajno je to, fantom limb kao falus. I cijelo to poigravanje nesvjesnim. To je takvo prezahvalno područje, možeš se izgubiti u njemu. Tvoj post me podsjetio na Borgesa, njegov stil općenito, ali posebno na priču Kenningar u kojoj baš zajebava čitatelja, stalno ga tjerajući na višu ili dublju razinu razumijevanja, i istovremeno traži od njega veći angažman - i još, i još... - dubina je, dakako, beskonačna. Mrrrrrrrr..."

A? To su reči koje pale usne, a ne porječkaj se sa mnom...devojka sve razume i prozire jednim pogledom: fantomski Ud i beskrajno ludičko područje poigravanja s njime, mogućnost gubljenja u ekstazi spoznaje koja je pravi hermeneutički rollercoaster što tera dublje ili više istovremeno tražeći i još i još do u beskonačnost vrtložne dubine, kao u pesmi Vaska Pope, 'Pre igre':

• Možeš li mi pod poluvremenom javiti je li BB (budevin batrljak) u analnom ili vaginalnom otvoru?
Tako da znam zamijeniti mjesta za drugo poluvrijeme. (Luce 27.01.2007. 16:35)
• Koliko svetih riječi! Svršit ću! (Baka 27.01.2007. 17:37)
• Luce, vidiš da sam ja dobro odabrao ilustraciju smjestivši te u ovaj pastoralan, bukolički kontekst: pa kvragu, Lucija, zar ti zaista misliš da u visokociviliziranim uvjetima kapitalističke proizvodnje bundeva još uvijek ima batrljaka? Nema tu nature, tu je sve kultura: ne znam znaš li uopće da kod nas raste obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva (najviše prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bučnice). Eto vidiš, pa sad ti pričaj o batrljcima! Pod dojmom si prošlog posta i svugdje su ti se počeli priviđati fantomski udovi! Postala si pravi udav (ili udova, što li?)! Nomen je zbiljam omen, i to malum: luda, luda Luce! (Nemanja 27.01.2007. 20:25)
• Jebi se. Rado bih ti, a vrlo je vjerojatno da to želiš, rekla da ti je udav u gaćama.
Nažalost, nisam imala čast upoznati te u svim tvojim velikostima, dovoljna mi je ova u izričaju, padam već osmi put pod križem.
Bilo kako bilo, nabijem te nakurac, nađi si drugu kozu kojoj ćeš govoriti da je udav.
Pozz, legendo. (Luce 27.01.2007. 21:11)
• Bože, Lucija, pa nismo li rekli...

Zažmuri se i na drugo oko
Čučne se pa se skoči
Skoči se visoko visoko visoko visoko
Do navrh samog sebe
Odatle se padne svom težinom
Danima se pada duboko duboko duboko
Na dno svoga ponora
Ko se ne razbije u paramparčad
Ko ostane čitav i čitav ustane
Taj igra.

Ja se igram riječima - ud, udav, udova...- a ti se jeziš! Ne znaš se igrati!

Ljutiš me, čovječe! A volim te! (Nemanja 27.01.2007. 21:28)

p.s.
I osim toga, gdje da u ovo doba nađem druga/u k/Kozzu?

I, riječ po riječ, tako smo se Luce i ja sporječkali, kako ona voli i zahtjeva:

"Prije nego izvadiš kurac, oralno zadovolji moje rečenice,
jer ni ja ni one ne padamo na jebački pedigre,
preskoči smoking i lizing i peting,
porječkaj se sa mnom
umjesto predigre."

Evo, dakle, tako je to bilo...




Post je objavljen 27.01.2007. u 14:11 sati.