Marketing
POKLADE SU I LUDI SU DANI
Za sve katoličke vjernike započelo je šestotjedno razdoblje posta, poznato kao korizma-četrdesetodnevni post koji prethodi Uskrsu. Ovo je za njih početak dugotrajnog razdoblja odricanja i jačanja poniznosti duha u znak posvete Kristovih muka do njegova raspeća i, konačno, do dana njegovog uskrsnuća.
Počinjemo s Pokladnim utorkom koji je ove godine pao na 28.02. Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak korizme.
To je, dakle, pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje, negdje između 3. veljače i 9. ožujka. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku. Još od Srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv "mesopust" koji je prijevod talijanske riječi "karneval" ili "carnivale" (carni vale = zbogom mesu). Isposnički element nazire se i u terminu "fašnik", koji dolazi od njemačke riječi Fastnacht -"noć posta". U Engleskoj već od 1000. godine postoji odredba da se na taj dan svi vjernici moraju ispovjediti te se otuda utorak prije početka korizme naziva i "danom ispovijedi" "eng. Shrovetide ili Shrove Tuseday od shrive - "ispovjediti", "nametnuti pokoru".
Međutim, za puk je vrijeme pred korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Tako hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" -prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši. Krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogačice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji.
Post je objavljen 22.01.2007. u 16:18 sati.