Nevjerojatno koji dan. Petak mi je zbog sindikalnih aktivnosti ove godine proglašen slobodnim danom. Ustajem oko 11 i nakon juicea jurim na tržnicu. Usput nosim torbicu da bih usput uplatio novac od članarina za sindikat i izbacujem notes jer je težak. Žena ispred mene kupuje zadnji škripavac, najjači razlog mog odlaska u grad (taj sir se prodaje na jednom mjestu na tržnici i to uglavnom petkom). Idem uplatiti novac ponosan jer barem tu ništa nisam prepustio slučaju, pečati i sve ostalo su u torbi, da, ali brojevi računa su u notesu kojeg nema. Iako se nakon čitanja Drnovšeka pokušavam furati na pozitivu, ne ide to tako lako. Ništa nisam napravio, a bio par sati u gradu. Uzimam «novi list» u ruke, žena umrla od prevelike količine ispijene vode na nagradnom natjecanju, popiti što više vode, a ne pišati. Spuštam lagano naslovnicu bloga.hr, Antonija među lezbijkama najprivlačnija hrvatica, ona je meni okej, u emisiji se barem javno popišala...
Post je objavljen 19.01.2007. u 20:32 sati.