Bitka kod Midwaya – katastrofa japanske flote
Japanskom zapovjedniku admiralu Jamamotou sada je postalo jasno da varka napada prema Aleutskim otocima nije dala nikakvih rezultata, a bojni brodovi koji su upućeni prema Aleutima sada su itekako nedostajali u bitci kod Midwaya. Tako je admiral Jamamoto odmah pozvao BB i CA koje je prije dva dana poslao prema Aleutima, kao i nosače HIJMS Riujo i HIJMS Junio. Japanski brodovi plovili su najvećim mogućim brzinama prema jugozapadu, ali još su uvijek bili daleko i bilo je malo izgleda da stignu na vrijeme kao pojačanje kod Midwaya. Admiral Jamamoto osobno je zapovijedao svim brodovima koji su krenuli prema Midwayu kao pojačanje, ali sve je bilo prekasno. Japanski brodovi bili su razbacani na velikim prostranstvima Pacifika i trebalo im je puno vremena da se okupe na poziv admirala Jamamota. Sam admiral Jamamoto redom je primao poražavajuća izvješća: njegovi nosači zrakoplova kod Midwaya tonuli su redom, izgubljeno je preko 250 zrakoplova i pod dojmom svega toga admiral Jamamoto zapovijeda da se operacija osvajanja otočja Midway prekine. Sve japanske eskadre tako su se okrenule natrag, osim Zaštitne eskadre koja se sastojala od slijedećih brodova: CA HIJMS Kumano, HIJMS Suzujo, HIJMS Mikuma i HIJMS Mogami, te CL HIJMS Zincu i 12 razarača. Ti brodovi trebali su još jednom snažno bombardirati otočje Midwaya i potom se povući ne bi li tako zavarali protivnika i skrenuli njegovu pozornost s drugih eskadri. Noć je bila potpuno mračna, bez mjesečine, a japanski brzi brodovi plovili su brzinom od 33 čvora i s potpuno zamračenim svjetlima. Vladala je teška tišina koju su jedino remetili šumovi turbina i pjenušanje valova. Bilo je već 0200 i činilo se da će japansko iznenađenje potpuno polučiti uspjeh. Na Midwayu nitko nije ni slutio da opasnost još nije prošla, pa su sve snage bačene na spašavanje, raščišćavanje i gašenje požara koji su još uvijek tinjali. Odjednom iz mračnih dubina podigla se američka SS USS Tambour i opazila japanske brze brodove, te vijest poslala na Midway. Istoga trenutka oko otočja usamljena je kružila japanska SS HIJMS I – 168, jedna od mnogobrojnih koje su uzaludno čekale u tom području da započne bitka koju su američki zrakoplovi zapodjenuli na sasvim drugom mjestu. Sve druge japanske podmornice odavno su se povukle, a zapovjednik I 168 bio je tako blizu otoka pa je samoinicijativno odlučio bombardirati otočje. Tako je podmornica, kad se dovoljno približila, otvorila paljbu iz svoga 120 mm topa po otočju. Među braniteljima Midwaya nastala je panika. Po obavijesti koju su dobili napad još nije trebao otpočeti. Naime, stvorena je pogrešna slika da su paljbu otvorili japanski brodovi koji su se tek približavali otoku. No, podmornica je ubrzo prekinula paljbu i nestala u dubinama, pa su Amerikanci shvatili da je to bilo nešto sasvim drugo od brodova. O približavanju japanskih brodova obaviješten je i admiral Spruance, pa je on svoju eskadru okrenuo prema otocima i plovio brzinom od 25 čvora prema Midwayu. Japanske brodove slijedila je američka SS USS Tambour, ali je na kraju morala odustati zbog prevelike brzine japanskih brodova koju podmornica nije mogla postići. Japanske krstarice plovile su u koloni žureći da pred otočje stignu u praskozorje kako bi bombardirale otok još pod zaštitom mraka. Zapovjedni brod HIJMS Kumano plovio je prvi i njegovi su motritelji primjetili podmornicu, pa je izdana zapovijed da se smjer plovidbe odmah promjeni za 90 stupnjeva. No, bila je tamna noć i kod prijenosa signala malo se zakasnilo, pa je posljednja krstarica u koloni HIJMS Mogami prekasno primila zapovijed za promjenu smjera plovidbe i udarila je krstaricu ispred sebe HIJMS Mikuma. Sudar je poradi velike brzine plovidbe bio strahovit, te su obije japanske krstarice bile teško oštećene, a osobito HIJMS Mogami koja je ostala bez pramca. Poradi toga HIJMS Mogami morala je smanjiti brzinu na minimum. Kad je o tome izvješten admiral Jamamoto on odlučuje da se napad prekine, oštećene krstarice neka se kreću minimalnom brzinom u pratnji nekoliko razarača, dok su ostale ispravne krstarice s drugim dijelom razarača trebale okrenuti svoj smjer prema mjestu koje je bilo na 400 milja sjeverozapadno od otočja Midway. Na to mjesto Jamamoto je usmjeravao sve svoje brodove. Oštećene japanske krstarice također su se kretale prema tom mjestu, ali HIJMS Mogami nije smjela ploviti većom brzinom od 16 čvora, a HIJMS Mikuma imala je jedan propeler oštećen i za sobom je ostavljala trag od goriva koje je curilo. Razarači su pratili vjerno krstarice i cijelo su vrijeme bili uz njih. Na drugoj strani u svitanje dana uzletjeli su mnogi američki zrakoplovi koji su uzaludno tražili japanske brodove koji su se još noću kretali prema otočju Midway. Sada ih nigdje nije bilo. Eskadrila od šest 'letećih tvrđava' otkrila je jedan brod i na njega istresla svoje mnogobrojne bombe misleći da je to neka japanska krstarica. No, bila je to zapravo američka podmornica USS Grayling koja je samo zahvaljujući motritelju koji je uočio bombe u zraku brzo zaronila i spasila se pogodaka. Druga eskadrila od 12 zrakoplova koji su uzletjeli s nosača USS Enterprise opazila je dugi crni trag u moru, slijedila ga i otkrila dvije oštećene japanske krstarice. Američki zrakoplovi krenuli su odmah u napad, ali ih je dočekala snažna protuzrakoplovna paljba. Zrakoplovi su bacili svoje bombe, ali nisu pogodili. Japanski topnici dobro su gađali i pogodili jedan američki zrakoplov. Pilot zrakoplova usmjerio je svoj zrakoplov ravno u japansku krstaricu HIJMS Mikuma. Snažna eksplozija i požari koji su nastali od zrakoplovnog goriva izazvali su nova oštećenja i žrtve među posadom HIJMS Mikuma. Gusti crni dim koji se dizao sada je bio dobar orijentir za američke zrakoplove, pa se ih za nekoliko trenutaka nad oštećenim japanskim krstaricama pojavilo čak 112. Napadi su bili i više nego strašni. Svi japanski razarači i obije krstarice branili su se izuzetno hrabro i žilavo, ali veliki broj bombi koji je padao jednostavno nije mogao promašiti. Najteže pogotke zadobila je HIJMS Mikuma. Bitka je trajala satima, da bi se razvukla na cijeli dan koji je napokon zapečatio sudbinu japanske krstarice HIJMS Mikuma. Voda je prodirala u brod sa svih strana i brod se već opasno nagnuo, strojevi više nisu radili, a požari su aktivirali spremišta s torpedima i streljivom. Oba japanska razarača iz pratnje HIJMS Mikuma vidjevši da je sudbina krstarice zapečaćena potpuno su se približili i tako ne prestajući djelovati po američkim zrakoplovima spašavali posadu s krstarice. Sada su američki zrakoplovi napade usmjerili na japanske razarače i nakon nekoliko trenutaka jedan je razarač potopljen, a drugi se udaljio prema HIJMS Mogami. Bitka se sada razvila i oko ove druge japanske krstarice koja je također bila u plamenu. Nakon nekoliko trenutaka američki zrakoplovi potrošili su sve streljivo, a počelo im je nestajati i goriva, pa su se udaljili. Na pučini su ostala samo dva japanska broda. Jedan razarač i teško oštećena krstarica HIJMS Mogami. Oba ova japanska broda nekako su se dovukla do otočja Truk na kojem je bila japanska baza. Time je bitka za Midwey bila okončana teškim porazom japanske flote. Japanska flota izgubila je 4 CV, jednu CA i 2 DD. Zajedno s CV HIJMS Hiriu potonuo je i japanski admiral Jamagushi. Veliki broj brodova pretrpio je ozbiljna oštećenja, izgubljeno je 253 zrakoplova, a poginulo je oko 3500 japanskih mornara, pilota, dočasnika i časnika. Japanci su tako izgubili veliki broj iskusnih pilota i časnika, te dobro uvježbane posade brodova što će se tijekom dolazećih bitaka teško nadoknaditi i osjetno osjećati. Na drugoj strani američki gubici bili su relativno mali. Amerikanci su izgubili jedan CV, jedan DD, te 150 zrakoplova, a poginulo je 307 mornara, pilota i časnika. Ostat će nejasno zašto su japanski časnici na Aleutske otoke poslali čak svoja dva nosača zrakoplova, a njihov najnoviji i najveći nosač HIJMS Zuikaku nije čak ni sudjelovao u bitki. No, povijest je zapisala da je admiral Jamamoto želio iznenaditi Amerikance, a na kraju jedino je on bio iznenađen. Bitka kod Midwaya još jednom je potvrdila naučene lekcije iz bitke u Koraljnom moru: nosači zrakoplova sada su glavni 'igrači' u bitkama, a ne više veliki BB. Japanskih 11 velikih BB nije ispalilo niti jedan metak tijekom cijele dramatične, teške i krvave bitke kod otočja Midway. Inicijativa je sada prešla u ruke Amerikanaca koji su gradili veći broj novih nosača zrakoplova i koji će za vrlo kratko vrijeme imati veliku pomorsku snagu kakvu tijekom II. Svjetskog rata neće imati niti jedna država.
Post je objavljen 16.01.2007. u 20:07 sati.