Marketing
ZAŠTO SAM ZATVORILA OBRT ?
Ako radiš za štandom nemaš pravo na poticaj !?
* Promatrao sam je, pitao sam je zašto je zatvorila obrt? * Bijesna sam i ljuta i bit ću dok se u sustavu nešto ne promijeni. * Država mora moći animirati obrtnike, poticati ih. * Snužden i osramoćen pokušava opstati, sve plaća kao obrtnik, a zapravo je maskota obrtništva.
Pročitajte priču jedne obrtnice, nije više ni važno odakle je. Ime joj je Gordana…
Bijes i nemoć
Pitao si me što sam ljuta na obrtništvo, državu? Ne razumiješ moj bijes jer smatraš da samo neuspješni poduzetnici mogu biti ljuti, a ja sam bila kao uspješan poduzetnik!
Koja je definicija uspješnog poduzetnika? Tko je to uspješan poduzetnik? Treba li neuspjeh odmah baciti na margine društva? Treba li takvog obrtnika staviti na stup srama, odbaciti ga? Tko su ti ljudi, kakva su njihova lica i lica njegove obitelji, djece?
Dok je isti bio uspješan klanjale su mu se sve institucije, tapšali ga po ramenima, držali mu govore, obećavali mu, nudili mu, kompenzirali, tražili, molili, krikovi našeg ministarstva „i malo je veliko“ davali mu nadu, ali nitko nije nudio pomoć da se razvije više, bolje i jače. Sve što je uložio netragom je nastajalo poput magle pred njegovim očima, a bio je potpuno nemoćan.
Godinama je lutao u toj šumi birokracije, od porezne uprave, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, Regosa, prijava, odjava. I plaćao sve moguće poreze, prireze, najmove,doprinose, spomeničke rente, za članstvo obrtnika, članarine, i na kraju došao bi kući iscrpljen i sam.
Država se treba brinuti kad vrišti na sav glas „I MALO JE VELIKO“, a pri tom samo velikima daje, no malima najlakše uzima. Pitaš me kako država može pomoći malom obrtniku? A ja ti odgovaram, animirati obrtnike, poticati ih.
Kako ih potaknuti?
Smanjite poreze, smanjite doprinose za vlasnika i za radnika, potaknite banke da surađuju, obrtniku omogućite valjanu edukaciju prije no što se upusti u obrtništvo.
Zaboga neka smanji birokraciju i poveže sve institucije u jednu tako da kad se zavrti kotač da svaka institucija u sistemu dobije željeni podatak, a isto tako kad obrtnik zatraži isti da sve može dobiti na jednom mjestu. Najteže pada šetanje od vrata do vrata jer za to vrijeme gubi novac.
Oni nisu statistika
Bijesna sam, jesam! Bijesna sam na stav ljudi koji rade u poreznim upravama ili inspekcijama. Prema malom obrtniku se najčešće odnose kao prema kriminalcu, ne poštujući ga i na taj način vrijeđaju svakog radnika koji isti zapošljava. Zapeli smo u zoni sumraka i teško da vidim izlaz.
Bijesna sam i ljuta i bit ću dok se ne nešto u sustavu ne promjeni. Imam pravo na to!
Tko su mali obrtnici? To su ljudi sa licima, imenima, oni nisu statistika. Mali obrtnik je i „štander“ trgovac koji radi u neljudskim uvjetima na hladnoći, vjetru, kiši, suncu.
Za njega se zakače kad se priča o radu na crnom, k njemu se prvo svrati kad treba kazniti, ali za njega vrijede isti zakoni, isti porezi, ne gledajući njegovu tešku i slabu zaradu. Njegov novac je isti kao i od onog koji ima mnoštvo dućana. No, on je pred licima ljudi nitko i ništa.
Tko mu je kriv kad nije uspješan! Tada se „štander“ osili i povede za parolom „I MALO JE VELIKO“, te svrati da zatraži kredit za poduzetnike. Kad tamo šok i nevjerica.
Tajac koji zavlada kad mu se priopći da on nema pravo na poticaj jer je obrtnik koji ima obrtnicu samo za rad na štandovima.
Tada šapne - „Ali ja bih našao prostor, kupio ga, napunio artiklima i radio“.
„Izradite poslovni plan i možda“- ulije mu se nada.
Jadničak se rastrći na milijun strana i konačno i to završi i opet se vrati da zatraži.
„Gospodine, vaši prihodi su premali do sada i imate neka dugovanja“.
Zamuca „štander“ - „Ja sam mislio da sad mogu dobiti kredit“
Odgovaraju mu - „NE“!
Snužden, osramoćen izlazi na svjetlost koja se gubi na njegovom liku. Vraća se opet na zimu, pokušava opstat u šumi gdje sve plaća kao obrtnik, ali zapravo je samo maskota obrtništva. I nitko ne gleda njegovu muku u patnju.
Eto sad sam ti rekla zašto sam ljuta. No, ne brini proći će me! Gledam maglu kako nestaje sa polja, možda i magla sa očiju onih koji mogu i žele nešto promijenit, nestane i malo zaista postane veliko.
IZDVAJAM
I ja spadam u „neuspješne obrtnike“
Ljuta sam, ali ovo je samo osvrt na moju prošlost obrtnika. I ja spadam u neuspješne obrtnike jer sam digla ruke od obrta. Mlada sam krenula u obrt i nakon 12 godina konačno je država pobijedila i ja sam odustala. Imam pravo biti ljuta jer nitko ne vidi sa kojim strahom obrtnici gledaju na svaki sljedeći dan jer im ništa nije zagarantirano.
Ljuta sam, jer je toliko obrtnika u blokadi. Ne uspijevaju namaknuti novac za sva davanja koja se od njih traže, prometi su sve slabiji ili sezonsko veći, ali računi se neumoljivo gomilaju.
Pitaš me zašto se i dalje bave obrtništvom? Gdje da se zaposle, to su uglavnom ljudi srednje dobi koje nitko ne treba ili ne želi. Zatvoriti obrt je komplikacija sama po sebi.
Obrtnik nije bogat čovjek
Obrtnik si ne smije priuštiti pogrešku, jer škola je preskupa. Ako sutra nema prometa nema pravo reći bit će bolje jer o njemu i prometu ovise i obitelj, i radnici kao i njihove obitelji.
Obrtnik nije bogat čovjek i nikad neće biti. On bi trebao solidno živjeti, no danas je to stepenica koji malo koji obrtnik uspije doseći.
Post je objavljen 15.01.2007. u 20:28 sati.