...i prodje ta "velikodusno" mi udijeljena nedjelja i opet jutros budjenje u 6 i 40, i opet dolazak u firmu koju ne volim, udjem u ured i opet sefa uhitila inspiracija preko vikenda da mi napise veliku listu ugusto napisanih direktiva koje moram obavit i nadjem je na stolu i ne znam odakle da pocnem jer u svom rokovniku vec imam neke napomene za danas i krenem lagano, bez kave od pocetka, a jedva drzim oci otvorene (jer se naravno nedjeljom naspavam ko covjek i na vecer ko sova ne mogu zaspati) i opet zivkanje poslovnih partnera, opet trcanje tamo-amo, dok "mili moj" sef udobno spava u svom stanu snom pravednika jer placa budalu koja ce sve za njega i njegovu obitelj obaviti iako joj ni pola toga nije u opisu radnog mjesta...naravno, danas me vrlo vjerovatno poslije posla ceka odlazak na aerodrom na neko glupavo otvaranje na kojem ja zaista ne trebam prisustvovati, i za koje mi se sigurno vec znam nece platiti prekovremeni sati...imam osjecaj da ovaj dan nece nikad zavrsit...oh, dragi moji, jedva cekam taj trenutak da nadjem posao na koji necu odlaziti s grcem u zelucu i za koji cu se veseliti sto dolazi ponedjeljak...ma dobro, necu pretjerivati...
Post je objavljen 15.01.2007. u 09:46 sati.