Na obali kanala nedaleko Lipovljana primijetio sam oštećenje na jednom stablu. Kada sam se približio malo bliže, ugledao sam oglodano stablo, djelo dabrovih zubiju. Malo sam pregledao okolni teren i ostao zadivljen kako je dabar odabrao pogodno stablo za rušenje preko kanala. Upornim i preciznim glodanjem već je izvršio 80% zadatka rušenja stabla. Pretpostavljam da će jedna familija dabrova izgraditi branu na tom mjestu kanala. Pratit ću i dalje ovaj građevinski pothvat.
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda. Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali.
Dabar je u Hrvatskoj izumro u drugoj polovici 19. stoljeća, a ponovno je unesen između 1996. i 1998.godine u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj",zahvaljujući Marijanu Grubišiću, profesoru šumarskog fakulteta. Danas se procjenjuje da u Hrvatskoj živi oko 350-400 dabrova.
Post je objavljen 11.01.2007. u 20:17 sati.