Donosimo dio rada Dr. Ivan Šimatović – Dr.Stjepan Gjurinek, pod nzaivom Tragom čovjeka i pradrevnih kultura....
1. Početkom ljeta 1844. pronađena je u Engleskoj kod Rutherford Millsa u živoj stijeni, čija se starost procjenjuje na četrdesetak milijuna godina, fino izrađena zlatna nit dugačka oko 2,5 metra. Nitko ne može odgovoriti tko ju je i kako načinio te kako je dospjela u stijenu. Prema svim službenim evolucijskim tablicama tada su Zemlju nastanjivale rane vrste velikih majmuna, a (pra)ljudskom rodu još nije bilo ni traga;
2. Godine 1891. otkrivena je u rudniku kod Morrisonvillea, u američkoj saveznoj državi Illinois, u jednom grumenu ugljena tanka 8-karatna zlatna nit vrlo precizne izrade, duljine oko 25 centimetara, koja nikako nije mogla nastati prirodnim putem. Stručnjaci Državnog geološkog zavoda u Illinoisu procijenili su starost ugljenog ležišta iz kojeg je izvađen taj grumen ugljena sa zlatnom niti na 260-320 milijuna godina;
3. Godine 1851. pronađen je u Austriji kod Salzburga, u jednom savršenom oblikovanom, velikom kristalu kvarca, čija starost je procijenjena na oko 12 milijuna godina, dio željeznog čavla izrađenog nečijom vještom rukom. U to doba, smatraju evolucionisti, došlo je tek do razdvajanja roda velikih majmuna i najstarijih predaka praljudi koji su tek sišli s drveća na tlo i počeli nezgrapno gegati na stražnjim udovima;
4. Iz jedne gromade ugljena iskopane u rudniku Wolfsegg u Austriji, koja potječe iz tercijara, izvadio je dr. Gurlitt 1885. gotovo savršenu kocku od tvrde slitine ugljičnog čelika i nikla tešku 785 grama. Količina sumpora u njoj bila je odviše niska da bi se mogla smatrati prirodnim kristalom pirita koji ponekad tvori vrlo lijepe i skladne geometrijske oblike. Štoviše, oko sredine te neobične kocke protezao se vrlo jasan tehnološki trag - dubok ravan urez, dok su njezine dvije nasuprotne stranice veličine 47 milimetara bile precizno zaobljene s ispupčenjem od 10 milimetara. Sve to nedvosmisleno upućuje da je tajanstvena "Gurlittova kocka" bilo djelo nekog inteligentnog bića vještih ruku koje ju je načinilo prije najmanje desetak milijuna godina. Sve do 1910. ta se neobično vješto izrađena pradrevna kocka čuvala u muzeju u Linzu, a tada je jednog dana misteriozno nestala iz vitrine. Srećom je prije toga bila izrađena njezina replika koja se i danas tamo čuva. Time je nerješiva zagonetka njezina podrijetla koja je 25 godina ozbiljno uznemirivala mnoge znanstvenike pozitivističke orijentacije napokon bila, uz mnoge uzdahe olakšanja, vrlo elegantno skinuta s dnevnog reda;
5. Godine 1871. otkriveno je kod Lawn Ridgea u Illinoisu, prilikom bušenja jednog bunara, na dubini od oko 35 metara nekoliko prastarih artefakata. Jedna od njih je bakreni novcoliki predmet poligonalnog oblika s jasno raspoznatljivom slikom u središnjem dijelu i nekim natpisom oko nje na obje strane. Njegova je starost prema geološkom sloju u kojem je pronađen procijenjena na 200-400 tisuća godina. Usporedbe radi, dosad najstariji nalaz kovanog novca potječe iz Male Azije, gdje se koristio u VIII. stoljeću pr. Kr.;
6. Prije nekoliko desetljeća južnoafrički su rudari pronašli, prilikom miniranja stijena u zapadnom Transvaalu, nedaleko gradića Ottosdala, na stotine precizno izrađenih spljoštenih metalnih kugli (elipsoida). One su nađene u stijenama pirofilita starim oko 2,8 milijardi godina. Postoje dva tipa kugli. Jedne su pune (masivne) i izrađene su od izuzetno tvrdog plavkastog metala s bijelim mrljama na površini, dok su druge šuplje i ispunjene nekom bijelom spužvastom tvari. Jedna od tih kugli ukrašena je čak trima jednolikim usporednim brazdama oko ekvatora. Očito je da te misteriozne metalne kugle strogo pravilna oblika i precizne izrade nikako nisu mogle nastati pukom igrom prirodnih sila.
Post je objavljen 07.01.2007. u 19:41 sati.