Koala je životinjica sivog krzna, ponekad s malo bijelog.
Ima veliki crni nos i velike dlakave uši. Koala ima
dugačke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i oštrim
kljovama za lako penjanje i držanje na drveću. Gotovo
nema repa.
Nekada ga nazivaju Koala medvjedić, ali to nije. Živi na drveću eukaliptusa i silazi na zemlju samo da bi prešao na drugo drvo.
Koala sjedne u rašlje drveta i tako spava većim dijelom dana, čak po 18 sati. Kreće se i hrani uglavnom tijekom noći. Jako je izbirljiv u hrani i jede samo lisće određenih vrsta eukaliptusa. Tekućinu dobiva iz lišća i zato vrlo rjetko pije vodu.
Koala je sisavac-tobolčar. Ženka donese na svijet samo jedno mlado. Nosi ga u tobolcu dok ne naraste da se može samo držati, a onda samo izlazi iz tobolca i penje se na njena leđa gdje ostaje dok ne odraste.
Koale su se vjerovatno prvi put pojavile u Australiji u vrijeme kad se Australija počela kretati prema sjeveru, polagano se odvajajući od Antarktika , prije nekih 45 milijuna godina. Najstariji fosili koala pronađeni u Australiji stari su preko 25 milijuna godina. Kako se klima mijenjala i Australija postala suhi kontinent, u prilagođavanju vegetacije razvilo se i eukaliptus drvo (Gum Tree) i koale su preživjele zaviseći o njemu za prebivanje a osobito za prehranu.
Domorodci su, vjeruje se, dosli u Australiju prije 60 tisuća godina ili više. Koale su, kao i ostale Australske životinje i ptice vrlo važan dio Domorodačke kulture i pojavljuju se u mnogim Domorodačkim legendama i mitovima. Iako su bile važna domorodačka prehrana, koale su živjele u vrlo velikim brojevima prije dolazka Europljana u Prvoj Floti 1788 godine. Prvi Europljanin koji je opisao koalu je John Price. On ih je opisao u svom putovanju kroz Blue Mountains nedaleko Sydneya, 1789 godine. Godine 1798 dano im je naučno ime: Phacsolarctos cinereus, što znači pepeljasto sivi medvjedić tobolčar. S vremenom je otkriveno da koale nisu medvjedi, vec članovi spečificne grupe sisavaca nazvani tobolčari, koji rađaju živo mlado i nose ga u tobolcu. Danas većina tobolčara živi u Australiji i djelovima Nove Gvineje.
Koala, vjeruje se da na Domorodačkom jeziku, ili barem u većini od njih, jer u Australiji ih postoji nekoliko stotina, znači ne piti. No postoji i vjerovanje da je naziv izvorno nastao od Europskih doseljenika, od rijeci: cullewine, koolewong, colo, colah, kaola. Koala, karbro, boorabee i goribun.
Kako su se nove kolonije širile i počelo masovno krčenje šuma za poljoprivredu, uništavalo se prebivalište i izvor prehrane životinjskog i ptičjeg carstva. Europski došljaci vidjeli su u koali izvor krzna za bogato europsko tržište i u godinama sve do 1930 milijuni koala su ubijeni za krzno.
Već godine 1924 koale su iskorjenite u Južnoj Australiji, opasno ugrožene u Novom Južnom Velsu i procjenjeno da samo oko 500 životinja živi u Viktoriji. U međuvremenu lov na koale prešao je sjeverno Queensland. 1919 godine Queenslandska vlada je proglasila šestomjesečnu otvorenu sezonu na koale i samo u tom vremenu 1 milijun je ubijeno. Iako je sezona službeno ostala zatvorena sve do 1927 godine, kad je sezona ponovo otvorena, preko 800.000 koala je ubijeno samo u jednom mjesecu. Zgraženost javnosti prema pokolju natjerao je vladu u svim Australskim drzavama da do kraja 1930-ih godina proglase koale zaštićenom vrstom. Nažalost, takav zakon nije donesen i za drvo eukaliptusa, o kojem koale ovise, te se rušenjem tog drveća nastavila opasnost koja prijeti koalama.
Danas u svim državama ostavljene su zašticeni dijelovi šuma za kolonije koala. U tome prednjači država Viktorija, koja je prva potpuno zaštitila koale, njihove naseobine i prehranu. Koale su se oporavile i postale jedan od simbola Australije i pored kengura prateća slika uz ime Australija.