Uglavnom radovi glede zidanja pregradnih zidova na drugom katu su gotovi, cigle za balonsku ogradu su stigle i glavnina je na mjestu i čeka lijepo vrijeme za dovršetak ograde. Instalacije idu svojim tokom. Ono što je sada postalo vrlo bitno je narudžba unutarnjih vrata.
Zapravo prva odluka koju moramo napraviti je da li suhomontažna ugradnja ili mokromontažna ugradnja štoka. Prema informacijama na internetu, nedostatak mokromontažne ugrdnje je potencijalno upijanje vode odnosno krivljenje štoka zbog toga, te problem niveliranja gotove podloge u odnosu na vrata gdje može nastati situacija ili da su štokovi postavljeni prenisko pa se treba podbrusivati štok i vrata ili nešto slično, odnosno da su postavljena previsoko pa imamo preveliki otvor ispod vrata. Prvo ćemo proučiti ponudu u ovom dijelu Istre, poglavito u Puli, glede dostupnih modela, pa ćemo donijeti neku odluku po tom pitanju. Drugi odabir koji moramo donijeti je naravno o vrsti i boji obloge vratiju, te sastavu vrata i štokova.
Naravno opet sam morao proučavati informacije koji će mi bitne samo jednom u životu i to prilikom narudžbe vratiju, no eto. Prvo nekoliko pojmova koje sam spoznao ili možda krivo shvatio. Furnir je tanki sloj drveta kojima se može oblagati nešto. Prema nekim informacija stolarija od apsolutno punog komada drveta i nije baš dobra, jer obično nije dobro isušena, a i drvo još radi (čitaj živo je), pa se obično pojam punog drveta koristi za niz letvica slijepljenih na razne načine kako bi se dobila čvrstoća, a zapravo na kraju ide furnir koji daje finalni izlged drveta. Ovaj pojam je najbitniji jer određuje najskuplju (naravno ako nije neka specijalna egzotika) varijantu obloge vratiju. Slijedeće, što se dominantno nudi, je obloga obično kratice CPL, a zapravo određuje kontinuirano prešani laminat. Uglavnom, ako sam dobro razumio CPL laminat se dobije spajanjem niza listova , možemo reći papira, gdje je prvi sloj nekakav dekor papir impregniran melaminskom smolom koji daje izgled, a smola čvrstoću. Treća solucija koja se može nabaviti u raznim ponudama je konačno, tzv. dekor folija. Uglavnom nisam saznao što je točno to. Saznati ću ovih dana kada zagnjavim prodavače. Ono što znam je to da obloga od furnira je najskuplja, potom ide od CPL-a i onda od folije. Recimo samo da je nešto obloženo furnirom bez problema barem 50 % skuplje od dekor folije. Ako se netko pita što se dobije time, osim neke prirodnosti (našao sam zapis negdje na internetu o vezi melamina i oslobađanja formaldehida, e sada kao to utjeće na nas nemam pojma) je u jednom zanimljivom istraživanju koje sam našao na internetu. Slovenci su istraživali utjecaj vlage na vanjska vrata (unutra 23 °C i 30 % vlage, vani 3 °C i 85 % vlage) u razdoblju od 28 dana, za tri tipa vrata (furnirana sa okvirom od pune smeke, dekor folija i puna smreka, te dekor folija i okvir od medijapama (MDF)). Rezultat je bio da su furnirana vrata imala duplo manje odstupanje (cca 7 mm prema 15 mm, i 3 mm prema 5 mm)) u oba smjera od vratiju obloženih folijom, ono tipa furnir je neelastičan u jednom smjeru (vzdolžni smer ?!), odnosno da lakirani furnir propušta manje vlage od dekor folije.
Sada na red dolazi unutrašnjost vratiju. Uglavnom, obično je okvir vratiju od nekakve masivne smrekovine i sl. ili medijapana. A unutrašnjost je obično od kartonske saće obložene tankom ivericom. Skuplje varijante mogu biti probušena iverica, kako bi dobili manju težinu, a i potrošili manje materijala, a još sluplja varijanta je sa punom ivericom. Za one koji nemaju pojma ili barem dojam što je iverica, kao i ja prije par sati, mogu reći da se iverica obično sastoji od tri sloja, gdje su dva vanjska od finijeg iverja nekakvom smolom spojena, a srednji sloj se sastoji od krupnijeg iverja. Često se upotrebljava i izraz neoplemenjena iverica. Ako takvu ploču iverice oplemenite (čitaj nekako dodaj sa vanjske strane dva sloja) melaminske folije dobiti će te iveral, a ako ju oplementite sa furnirom, dobiti će te furnirnu ivericu. Ova tema oko iverice i iveralima je vrlo aktualna kod kupnje namještaja. Fora je da sa iverali dolaze u manjem skupu predefiniranih boja i zbog svojstva iverice nisu baš dobri za obradu drugačiju od jednostavnog kvadrata. Tu na tržište stupa MDF iliti već spomenuti medijapan, koji ima gušću strukturu (negdje se spomijenje drvna prašina a negdje vlakna pa nisam siguran) no on se može bojati u bilo koju boju, ali i obrađivati na kakav god način, no naravno skuplji je tipa pet do deset puta od iverala, kada se oboji u neku boju. Glede unutrašnjosti vratiju postoje i varijante sa nekakva spijepljena dva tri sloja sa dobrim svojstvima izolacije zvuka. Zanimljivo je da sam našao na internetu čak i rješenje sa nekakvim metlicama na dnu vratiju koja se spuste kada su vrata zatvorena, no moram vidjeti kako stoji naše tržište sa tim rješenjem. Kada sam već napisao nešto oko namještaja, nekog bi možda i interesiralo da postoje dominantno dva sustava za kantiranje. Jeftinija melaminska traka i skuplja abs folija. No detaljno ću se time baviti za barem 7-8 mjeseci.
Skoro sam zaboravio spomenuti i boju obloge za vrata. Recimo da apsolutno svugdje možete dobiti oblogu od hrasta, bukve i javora. Vrata sa hrastovom oblogom su jeftinija cca. 5 % od bukve i cca 20 % jeftinija od javora. Zanimljivo je da je kod obloge štoka još veća razlika u cijeni, no ne previše. Javor je skup zbog klasične ekonomske ponude i potražnje, a čak se mora čekati i nekoliko mjeseci, naravno negdje, za takva vrata.
Sada slijede dani i tjedni u odlučivanju za tip štoka, tipa obloge za vrata i boje, te ispune za vrata.
Onako off the topic, danas sam lagano (ništa strašno, no kasko će raditi svoje) sa rubom auta udario u auto ispred sebe koji je nakon križanja stao iz nekog razloga, a ja naravno nisam gledao ispred sebe i eto sutra ujutro moram u osiguravajuću kuću. Vrah ih ze taj Mercator. Inaće desilo se na izlazu iz trgovačkog centra Mercator u Puli. Pa ti ne kupuj Hrvatsko !
Post je objavljen 26.12.2006. u 18:30 sati.