Istraživanje na Harvardu ustvrdilo je da bi udar virusa gripe koji bi bio onako snažan kao virus španjolske gripe 1918., mogao ubiti između 51 i 81 milijun ljudi. Središnja procjena stradanja brojala bi 62 milijuna mrtvih.
Chris Murray, voditelj istraživačkog projekta, rekao je da su istraživanje proveli zato što su im se predviđanja o 50 milijuna mrtvih činila napuhanim. "Očekivali smo da ćemo doći do brojke između 15 i 20 milijuna. Izgleda da smo se prevarili" - komentirao je rezultate Murray.
Do rezultata se došlo prikupljanjem svih podataka o smrtnosti diljem svijeta u razdoblju između 1914. i 1923. g., dakle, neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon što je virus španjolske gripe poharao svijet i odnio za sobom najmanje 40 milijuna ljudi.
Istraživači su izračunali koliko je ljudi godišnje umiralo od drugih uzroka prije, za vrijeme i poslije pojave virusa. Kad su to izračunali, ostala im je brojka koju su nazvali brojkom "dodatne smrtnosti", a koja je otkrila koliko je virus pridonio smrtnosti. Tu brojku su primijenili na današnju svjetsku populaciju i došli do spomenutih uznemiravajućih brojki.
Iznenađujuće kod studije je to što bi po procjenama razina smrtnosti ne bi bila ravnomjerno raspoređena po svijetu. Oko 96% smrti bilo bi u zemljama u razvoju. To pokazuje da smrtnosti ne doprinosi samo genetski sastav virusa, nego i drugi faktori. Znanstvenici još uvijek nisu utvrdili koji su to čimbenici, ali pretpostavljaju da se radi o dostupnosti lijekova, gustoći naseljenosti, stupnju imunosti.
Neki se ne slažu s ovom studijom i kažu da se ne može uspoređivati virus španjolske gripe s nekim modernim virusima, posebno zato što je danas medicina razvijenija, a metode otkrivanja bolje nego onda. Ali, većina zemalja trećeg svijeta nema ove pogodnosti moderne medicine.
Bitno pitanje je kako bi globalni virus gripe utjecao na oko 35 milijuna ljudi zaraženih HIV-om. Podaci pokazuju da sezonska gripa predstavlja veliki zdravstveni problem za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom.
Znanstvenici također upozoravaju na dva bitna faktora. Prvi je taj da bi čak i dramatično manji broj smrti, između 7 i 10 milijuna, imao na svjetsku populaciju razorne posljedice. Drugi je razlika između stope smrtnosti virusa španjolske gripe i virusa H5N1, popularno zvanog "ptičjom gripom". Stopa smrtnosti španjolskog virusa bila je 2, a stopa smrtnosti virusa H5N1 60%. Tako da bi procjene temeljene na virusu španjolske gripe mogle biti čak i blagonaklone.
S druge strane, znanstvenici se slažu da bi virus H5N1, da bi postao onako zarazan kao virus španjolske gripe morao postati manje smrtonosan. Ali, za tako nešto nema garancije, i smatra se da bi globalna pandemija virusa H5N1 imala nepredvidive posljedice na svijet.
New flu pandemic could kill 81 million (AP)
Flu pandemic forecast to kill 62 million (Reuters)
Global flu pandemic could rival death toll of WWII: study (AFP)
Post je objavljen 22.12.2006. u 20:32 sati.