Marketing
korijeni ogorčenosti
- Javio sam se, valjda, na više od tisuću oglasa. Bio sam na stotinama razgovora, ali nitko nije htio zaposliti čovjeka starijeg od četrdeset godina, a sada sam - bogme -stariji i od pedeset.
- Isprva se nisam uopće zabrinuo - kaže. - Naime, u mom poslu je čovjek to bolji što je stariji, što ima više iskustva. Sad sam bolji nego ikada! No kada sam uvidio da sam na svakom natječaju bolji od svih ostalih kandidata, a primaju sve druge osim mene, to me je začudilo. Bio sam bolji ne samo od ostalih kandidata, nego i od onih koji su me ispitivali, kao i od onih koji su mi trebali postati šefovi, ali uzalud.
- Uskoro sam shvatio - nastavlja - …da to što više znam od ispitivača i što sam bolji od šefova nije samo uzalud, nego me neće uzeti upravo zbog toga! Niti ispitivači ne vole priznati da im nakon minute razgovora besmisleno išta pitati, niti šefovi žele primiti nekoga tko je jednako dobar kao oni, a kamoli još bolji, pa mu ne bi mogli popovati. Zaludu što sam sve testove i zadatke napravio brže i bolje od svih ostalih. Uvijek je preostao izgovor - žao nam je, vrlo ste dobri, ali ste prestari.
Naravno da je to samo izgovor. Mladi su, kao, ambiciozniji i puni energije, kao da ne znam kakvi su mladi, kao da i sam nedavno nisam bio mlad. Mladi su nestrpljivi, ishitreni, rastrzani na sto strana, rasipaju energiju i gdje treba i gdje ne treba; ja sam smiren, usredotočen, kad se nečega prihvatim, nema da omanem. Mladi su, kao, zdraviji, ne treba se bojati da će na bolovanje ili, ne daj bože, da im je životni vijek pri kraju. Mladi će provesti noć u tulumarenju, pijančevanju i jebavanju, sutradan će spavati na poslu, jurcaju se autima i krhaju kao muhe, a ovi rakovi su danas postali takvi da kose jednako i mlade i stare.
Nekada se tvrdilo da je cilj proizvodnje zadovoljavanje društvenih potreba, ali taj je sistem propao. Danas se tvrdi da je cilj proizvodnje profit, ali kako to da me nitko neće, iako bih privređivao i deset puta više od onih koje na kraju uzimaju?
Napokon sam shvatio. Kao što je to da me neće zato što sam prestar izgovor, tako je i to da je cilj proizvodnje i poslovanja profit ustvari blef. Profit je samo sredstvo, cilj je kontrola. Moja jedina stvarna mana je ono što nitko ne spominje - da me se ne može tek tako nagovoriti na bilo što, da me se ne može jeftino kupiti ni lagano prevariti.
Danas vlada kult mladosti, ali koja je njegova svrha? Starije ne možeš nagovoriti da suludo slijede modu i neracionalno kupuju šarene krpice, ne možeš ih izluditi da moraju nabaviti svaku novotariju koja se pojavi, ne možeš ih povesti za prvom idejom koja ti padne na pamet, čak i najbedastiji vremenom shvate da su u životu toliko toga popušili da ne srljaju za bilo čim što se pojavi na obzorju, toliko su već puta prevareni da ih više nije lako na bilo što navabiti… Ono što se naziva potrošačko društvo oslanja se prvenstveno upravo na težnju za momentalnom društvenom potvrdom i prihvaćenošću mladih, na lakomislenosti i povodljivosti mladosti. Mladi su najznačajniji kolektivni konzument najpodložniji marketinškim kampanjama, diktatima mode, orkestriranim trendovima ukusa i nametnutim stilovima života, čak i najvatreniji pristaše ideoloških i religijskih fanatizama.
Da je tako pokazuje i suprotan primjer. Koja je jedina djelatnost u koju mladi ne mogu ni prismrditi? Politika. Djelatnost onih koji vladaju, a ne onih koje se kontrolira i usmjerava. U politici su najviše na cijeni Bush, Castro i slični Metuzalemi. Ako neki mlađi čudom iskrsne, taj je starmali kao da je iz kineskog Centralnog komiteta. Na kojem nivou se pitanje mladosti više ne postavlja? Na najvišem. Mladi mogu biti vrlo utjecajni menadžeri, ali na vrhu su uvijek oni pred penzijom. Tko su najveći bogataši? Bil Gates je najmlađi, a i on je već preko pedeset. Nema mladih među onima koji vladaju svijetom.
Kao što je religija opijum za narod, tako je i kult mladosti opijum za potrošače i pokorne proizvođače. Kontrola je ključ svega, vlast. Nije slučajno da se onaj koji nešto posjeduje i čime upravlja naziva vlasnik. U tom svijetu je idealan radnik onaj koji je toliko pametan da sve izvršava savršeno, a toliko glup da pokorno podnosi sve što ga snalazi. Samo mladi to mogu podnositi, nadajući se da će biti bolje. Mi, stariji, za to više nemamo vremena. Nama preostaje samo ogorčenost.
Post je objavljen 18.12.2006. u 17:17 sati.