Bitka kod Drepana
Katastrofa kopnene vojske kod Kartage i brodolom flote kod obala Sicilije bili su doista težak udarac za Rim. No, Rim ne odustaje, pa se odmah prionulo izgradnji novih brodova i ustrojavanju nove flote. Tako je za samo tri mjeseca izgrađeno 220 novih ratnih brodova, a onih 50 oštećenih u brodolomu brzo je popravljeno. Već 253. godine p. K. flota uspješno bojno podupire rimsku kopnenu vojsku tijekom osvajanja grada Panormo (Palermo). Samo godinu dana kasnije rimske eskadre upadaju u obalna mora Kartage i tamo nanose velike štete kartažanskim plovnim putovima na kojima se odvija pomorski promet Kartage. Kasnije je i ta nova rimska flota pretrpjela oštećenja u olujama, ali Rim i dalje ne odustaje od borbe za prevlast na moru uz afričke obale, kao ni od osvajanja cijelog otoka Sicilije. (Uglavnom je veći dio otoka u rukama Rima, ali Kartaga još uvijek nadzire snažne luke u zapadnom dijelu otoka Lilibej, Eriks i Drepan – po Athumanunhu) Te luke pod bojnim nadzorom drže dijelovi rimske flote. Ubrzo postaje jasno da Rim nikada neće otjerati Kartagu s otoka ako ne izgradi snažnu flotu i zapodjene odlučujuću pomorsku bitku. Krajnjim naporima, maksimalnim zalaganjem i posljednjim snagama Rim gradi još 200 ratnih brodova. Sada Rim može krenuti u zapodijevanje pomorske bitke za potpuni nadzor nad Sicilijom. Godine 249. godine p. K. u proljeće rimska flota od 137 ratnih brodova pod zapovjedništvom konzula Klaudija Pulhera pojavila se kod grada Lilibej, jer je do Rima stigla vijest da je kartažanska flota usidrena u luci grada Drepan. Konzul Klaudije Pulher odlučio je da napadne kartažansku flotu prije nego ona spozna da je kod Lilibeja nazočna rimska flota. Rimljani su očekivali da će iznenaditi kartažanske brodove na sidrištu u luci, ali su se gadno prevarili. Kartažanski brodovi na vrijeme su obavješteni o nadolazećoj rimskoj floti, pa su pod zapovjedništvom Adherbala isplovili van luke i posložili se za doček rimskih brodova. Rimska je flota plovila u dugačkoj crti kolone uz sam rub obale. Rimljani su očekivali da će iznenaditi Kartažane, a dogodilo se upravo suprotno – iznenađeni su bili Rimljani. Opet će se dogoditi niz neuobičajenih poteza zapovjednika i gotovo neočekivani manevri. Naime, Kartažani znaju za i vide rimske brodove, ali se ne okreću prema njima, već i dalje veslaju punom snagom prema pučini van luke. Tako sada cijela kolona kartažanske flote prolazi točno ispred čela rimske flote, a kada su kartažanski brodovi bili svi van luke Adherbal okreče sve brodove za kut od 90 stupnjeva u smjer suprotan smjeru plovidbe rimske flote. Gotovo nevjerojatno, predivno, Athumanunh ne može povjerovati, ali doista je tako bilo. Kartažanski brodovi izveli su savršen i čist, besprijekoran manevar zaokreta. Kartažanski brodovi slijedeći jedan drugoga na istom mjestu čine isti zaokret i savršeno opetujući manevar zapovjednog broda. Sada se cijela brazda kartažanskih brodova malo savinula i pod pravim kutom zaplovila u novu brazdu. Naime, sada su svi kartažanski brodovi plovili usporedno s rimskim brodovima, ali u suprotnom smjeru. Sve se to odvijalo pod punim zaveslajima veslača koji su brodove držali u bojnim brzinama. Rimski zapovjednik još nije shvatio manevar kartažanskog zapovjednika, a kako rimski pomorski zapovjednici i mornari još uvijek nemaju pomorskog iskustva nisu ni shvatili (kao i mnogi neupućeni u pomorsku taktiku) u kakvoj su se opasnosti zapravo našli. Dakle, Athumanunh , pa kaži već jednom koja je to opasnost! No, dobro, naizgled bezazlena plovidba dviju flota u susretu takva je i bila, ali samo do trenutka kada je kartažanski zapovjedni (čelni) brod došao u visinu rimskog začelnog broda. Tada iznenada svi kartažanski brodovi naglo opetuju svoj zaokret za 90 stupnjeva i sada su njihovi opasni pramci okrenuti ravno po sredini rimskih brodova. Da Athumanunh kaže to vojničkim žargonom – kartažanska flota iznenada je iz bezazlenog složaja paralelne kolone s protivničkom flotom odjednom prešla u vrlo opasan i prijeteći složaj vrste (crte). Tek sada rimski zapovjednici postaju svjesni opasnosti, ali katastrofa je dolazila u punoj brzini zaveslaja kartažanskih veslača. Rimski zapovjednici pokušavaju očajničke manevre izbjegavanja, ali kako??? Desno je obala koja je preblizu, a lijevo je opasan protivnički brod u punom naletu. Nastala je prava pomutnja među rimskim brodovima, a oni koji su pokušali manevar prema obali nasukali su se u pličinama i plićacima. Sudar je bio strašan i strahovit. U samo jednom naletu potopljeno je 90 rimskih brodova, a samo 40 vratit će se u Rim. Bio je to jedini poraz rimske flote tijekom Punskih ratova, ali je taj poraz bio bolan i strahovit, jer su rimski zapovjednici brodova shvatili da im još uvijek manjka pomorskog iskustva i znanja vještina vođenja pomorskih bitaka.
Post je objavljen 13.12.2006. u 21:50 sati.