Marketing
Nepoznati Papuk, Kamengrad 10.12.2006.
Povodom Svjetskog dana planina organiziran je izlet na Kamengrad u organizaciji Parka prirode Papuk i Slavonskog planinarskog saveza.
I naše HPD Belišće je pozvano da svojim prisustvom obilježi taj dan, a kakvi bi mi planinari bili da smo ostali baš taj dan kod kuće.
Okupljanje je bilo u 9 h na parkiralištu željezničke postaje u Velikoj, a odatle smo se svi autima zaputili do kućice L.D. Jelen. Ta slikovita kućica u još slikovitijem kraju nas je oduševila na prvi pogled, a kada smo došli i vidjeli da su se domaćini potrudili i dočekali nas sa toplim čajem, keksima, kiflama namazanim maslacem i medom, raznim pićima našoj sreći nije bilo kraja, a čula su se i pitanja: da li ovdje ostajemo cijeli dan ili baš moramo do Kamengrada?!? 
Nakon kratke okrijepe i obvezatnog slikanja zaputili smo se do našeg cilja. Ova tura Nepoznati Papuk ime je dobila jer smo hodili već zaboravljenim stazama koje se od rata nisu puno koristile što zbog miniranog terena što zbog zapuštenosti staza.
Lijep lovački dom Jelen 
Ovako su nas dočekali 
O ovome ja vama pričam, kifle s maslacem i medom...mljacccc 
Slikanje svih sudionika prije polaska na Kamengrad. Slika opet vuče na lijevo, a ništa nisam popila 
Potkova u šumi, sigurno me u Kamengradu čeka princ. Jeeeeeee 
I evo nas
Srednjovjekovni grad Kamengrad podignut je na jednoj od dominantnih kota papučkog gorja, te je oduvijek bio važna utvrda za obranu i stanovanje u srednjoj gorskoj Slavoniji. Nastao je još u 13. st., a konačni oblik dobiva početkom 16. st. kada je u posjedu hrvatskog kralja Ivana Zapolje. Dužina vanjskih bedema doseže oko 160 m, a širina blizu 110 m.
Ovo je ostalo od Kamengrada... 
Da Papuk nije poznat samo po ostatcima starih gradova pričala nam je biologinja Vlatka. Kaže da u ovom kraju raste 1223 vrste, od toga ima 102 ugroženih biljnih vrsta. Zaštićenih biljnih vrsta je 197. Obratila nam je pažnju na hrast kitnjak, koji voli toplije krajeve, no nastanio se na toplim padinama i tako uspio opstati .
Ja sam zapazila ovo, ne znam kako se zove, ali baš je zgodna gljivica
Crna gnojištarka
zvjezdasta puhara
Ove ne znam kako se zovu, no bile su vrijedne pažnje. Boletus zasigurno zna ime pa ga molim da ostavi u komentaru
A sada ono najzanimljivije. Lišaj koji je zaista jako rijedak, po imenu lobaria pulmonaria, ne znam kako se točno piše, nadam se da ne zamjerate
Povratak sa Kamengrada, prebrojavanje i slikanje za uspomenu (opet smo nakrivo, jel !? ) 
U bazi samo se osvježili, a u tom trenu su stigli lovci iz uspješnog lova. Oni sa slabijim živcima i želudcem neka ne gledaju ove slike, ali sve je to dio lova...Znam da ću dobiti po nosu zbog ovog, ali...
Još smo prošetali do pješčenjačkih stijena Sokolina kod sela Vrhovca, to je selo na najvećoj nadmorskoj visini u Slavoniji. Sokoline se također godinama nisu koristile jer je područje bilo minirano. Pogled se pružao na grad Požegu i planine u daljini. No za ovaj puta slika je dosta. Do sljedećeg posta planinarski pozdrav. No ima još samo jedna sitnica. Procvali su jaglaci
Post je objavljen 11.12.2006. u 19:37 sati.