Marketing
PRAKTIČNOST JEZIČNIH SAVJETNIKA
U današnjem društvu, u kojem je nadasve teško razaznati pravo od krivog, dobro od lošeg ili pak istinu od laži, također dolazi do nezaobilazne žargonizacije, kao produkta sustavnog provođenja mjera modernizacije. Način na koji se u medijima propagiraju moderni izrazi, potiskujući autentične hrvatske tvorevine, spomenute zadiru u osjetnu krizu u kojoj se zahvaljujući promodernističkim nastojanjima, poistovjećuju sa arhaizmima. Netko će reći da je ovakav proces prirodan i opravdan s obzirom na sve utjecajniju amerikanizaciju koja je neizbježna, no jedna žena se time neće složiti.
Maja Marija Matković, dugogodišnja lektorica i urednica najčitanijih hrvatskih novina Večernjeg lista, piše kako sama kaže ,, prijeko potreban priručnik učenicima, studentima, nastavnicima, novinarima i lektorima te svima koji se žele izraziti lijepim hrvatskim jezikom''. Najjače svakako odzvanjaju posljednje riječi. Kako rekoh, bauk današnjem modernom novinaru koji se rađe oslanja na frazeologiju zapadnog svijeta, lijep i bogat hrvatski rječnik malo znači. Pogreške koje im se tada događaju, plod su i sveopćeg prihvaćanja nepravilnog i krivo protumačenog izražavanja. Maja Matković nam donosi osnove koje bi svatko zapravo trebao imati usvojene, ali ih rijetko tko ima. Kako se i njoj u bogatoj karijeri događalo da je ostajala bez riječi kada bi je suradnici upitali za savjet pri pisanju pojedinih izraza jer jednostavno nije pronalazila pravi odgovor, daje nam jasno do znanja kako se hrvatski jezik uči iz dana u dan, te da nitko njime u stopostotnoj maniri, ne može vladati.
Jezični savjetnik koji je izdala ove godine, podijeljen je u 3 dijela gdje se u prvom iznose pravopisne i gramatičke nedoumice, zatim hrvatskoengleski jezik i česte nepravilnosti u jeziku, ukratko. Ono u čemu se danas učestalo griješi, prvenstveno su kratice na koje nailazimo sa svih strana, no vjerovali ili ne, i u tiskovinama se treba pridržavati bontona i pratiti neka sveopća pravila lijepog i sadržajnog pisanja. Kratice poput msgr., vlč., dr., mr., prof., fr. obavezno se pišu sa točkom, no kardinalne greške pri pisanju mjernih jedinica s točkom, i danas se nastavljaju. Cm, dag, ml, s, t, mm pravilni je niz za razliku od onoga sa točkama. Pri pisanju skraćenica ustanova ili organizacija, valja uvijek na početku staviti puni naziv kako ne bi došlo do zabuna. Deklinacija imenica ženskog roda poput INA-e ne glasi INE, INOM već INA-e, INA-om. Pisanje riječi sa ije/je/e daljnji su problem koji se lako može riješiti ako se poštuju određena gramatička pravila. Također, u suvremenom svijetu prisutna je i manijakalna uporaba velikih slova. Opće imenice se pišu velikim slovima poput onih u engleskom jeziku, što je loš primjer. U slučajevima kada pak pišemo o stranim mjestima, rađe ćemo zadržati izvorni grafemski izraz, nego li onaj fonološki, izbjegavajući moguću zbrku. Zbog toga ćemo reći Haaški sud, a ne Haški. One greške koje ostaju gotovo neopažene, često su vezane uz prijedloge s/sa . Zapamtimo da se ispred riječi koje počinju sa s, z, š, ž, i suglasničkim skupinama ps, pč i ks piše prijedlog sa. Kamo idete? Kuda idete? Gdje idete? Što je pravilno? Ta vjerojatno najčešća greška u kolokvijalnom govoru, bezopasna je, no krivo zvuči. Gdje znači na kojem mjestu se nešto nalazi, kamo u koje mjesto se kreće, a kuda kojim pravcem se kreće. Aktualno pitanje pak pri ulasku u gostionicu jest, kako ćete naručiti ono pjenušavo alkoholno piće. ,,Pivo, molim!'' –reći ćete, naime riječ pivo vrlo je stara slavenska riječ, pripadnica malobrojne skupine onih riječi na-ivo. Dakle nije piva, već pivo.
Ako je namjera gospođe Matković bila da u neusiljenom tonu i
razumljivim jezikom pučanstvu prenese svoja svakidašnja iskustva sa istaknutim nepravilnostima, onda ju je uspješno ostvarila. Kako drugačije pripraviti sve one kojima je u interesu pravilno i tečno pričati hrvatski jezik, ako ne kroz praksu. Jednostavno i lako pamtljivo, ako niste biflerski tip. No ako ste kloni usavršavanju, ovim savjetnikom dobit ćete potrebno usavršavanje. Ako pak ne želite izostaviti ljepotu hrvatskog jezika, pripazite da ne zapostavite glagolski prilog sadašnji, koji neopravdano biva izostavljen i zamijenjen glagolskih prilogom prošlim. Razloga za takvo što, ponovo nema, ali što činiti protiv sve učestalijeg izobličavanja pravilnog književnog, kada jasnih crta zapravo nema. Vrijeme je blagdaskih ugođanja, a sa njima nam stižu i dragi Djed Mraz i Djed Božićnjak. Vjerojatno uz ovakav trend, za nekoliko godina za Božić više nećemo slaviti Rođenje Isusovo, već trijumfalni dolazak marketinškog junaka Djeda Mraza sa svojim poklončićima i dugom gustom bradurinom. Naprosto je zadivljujuće kako reklamne izmišljotine mogu poprimiti svojstva svetaca, ali pošto kod svih u svijetu poprimaju neko značenje, nismo niti mi iznimke među njima, mada uvijek postoje oni koji su za ukidanje dotičnih.
Kako je prisutna težnja za što većom amerikanizacijom i uporabom anglicizama u hrvatskom jeziku, postajemo stranci unutar vlastitog jezika i pribavljamo izraze koji će estetski zvučati privlačnije. Fast food hrana umjesto brzogriz ili jela s nogu, favourite brojevi umjesto najmiliji brojevi, tek su neke od preinaka u cilju pojednostavljivanja jezika. Treba biti svjestan da je jedini način kako održati autohtonost hrvatskoga jezika, u što izvornijim frazama i riječima. U suprotnome ćemo postati robovi nametljive okoline i njezinih upadljivih, besmislenih i krivih rješenja.
UPDATE:
ZAHVALJUJEM CARNETU ZA PREPOZNAVANJE POTENCIJALA MOGA BLOGA I NAGRAĐIVANJA NA WEBFESTIVALU 2006. ZAHVALJUJEM OD SRCA!
Post je objavljen 10.12.2006. u 22:25 sati.