Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/babl

Marketing

istina najgore peče

U drugoj polovini devetnaestog stoljeća objavljivali su svoje radove dva čovjeka koji su ostali zapamćeni kao vizionari, Jules Verne i Karl Marx. Verne je predvidio put na Mjesec, podmornicu, helikopter, amfibijska vozila i mnoge druge tehničke izume. I dvije stotine godina nakon smrti slavi ga se kao čovjeka koji je najavio budućnost i nitko to ne dovodi u pitanje. Marx je analizirao društvo i navijestio daljnje pravce društvenog razvoja, najavljujući socijalizam i komunizam. Već za života su ga osporavali, a otada se literatura koja dokazuje da je bio u krivu može mjeriti po brojnosti i žučljivosti jedino s interpretacijama Biblije.

Verne je, na primjer, pisao kako će se do Mjeseca doći ispaljivanjem iz velikog topa, a princip raketnog pogona mu nije padao na pamet, te da na Mjesecu žive Seleniti. Za podmornicu i helikopter je već nekoliko stoljeća prije njega Leonardo da Vinci napravio izvedive nacrte. Verneova amfibija je zamišljena u obliku slona, a pokreće je parna mašina, a oko svijeta se danas može obići ne u osamdeset dana, nego u osamdeset minuta.

U vrijeme kada su se kod nas nebrojeni zaklinjali u Marxa, zapravo mnogima nije bilo drago kako je, pišući o zbivanjima 1848. godine, spomenuo Hrvate kao reakcionaran narod, a sve južnoslavenske narode je usput otpisao kao nehistorijske. No svatko tko je proživio devedesete godine prošlog stoljeća može reći jesu li Hrvati reakcionarni ili ne, a onaj tko se sjeća scene kako Slobek, Francek i Alijica sjede za stolom, a Clinton im šeće iza leđa i pokazuje prstom gdje trebaju potpisati mogao je očigledno vidjeti koje države kroje povijest, a koji su narodi na povijesnoj sceni statisti i prirepci, i to ne zato što su mali. Naročito su zanimljivi oni osporavatelji Marxa koji ga obično na početku svojih knjiga ceremonijalno popljuju i ritualno ga se odreknu, a zatim neštedimice koriste njegove postavke, dostignuća i metode, i to su često čak vrlo vrijedne knjige.

Je li vam u usporedbi Vernea i Marxa išta čudno? Kako te da se na obojicu ne primjenjuju isti kriteriji? Zašto je prema Verneu svatko blagonaklon, a prema Marxu malo tko ima milosti? U kojem grmu leži zec? Vernea shvaćaju svi, a Marxa malo tko. Utoliko ono kako se poimaju Verne i Marx ne govori o njima, nego o onima koji ih ocjenjuju.



Post je objavljen 09.12.2006. u 22:17 sati.