Marketing
Lokacije kamenih kugli u Bosni
Za fenomen bosanskih kamenih kugli zainteresirao me prijatelj Bojan Zečević jednim e-mailom iz jeseni 2004. Nakon toga stupili smo u kontakt sa povijesničarima - znalcima Ahmedom Bosnićem i Jovom Jovanovićem i formirali istraživački tim. Nakon nekoliko mjeseci i naših posjeta nizu lokacija počela se kompletirati slika o bosanskim nalazištima kamenih kugli.
I tako se Bosna počela uvrštavati na svjetsku arheološku kartu.
Počeli su se redati dokazi o sofisticiranom kromanjoncu (pra-Ilirima) koji je putem kamenih kugli povezao ovaj prostor u svjetsku “bežičnu” energetsku mrežu i to u doba kada su ovi krajevi bili pod utjecajem svjetske supersile, Atlantide.
Naš obilazak lokacija kamenih kugli startao je sa sjeverozapadnim dijelom Bosne. U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa Čedom Tešanovićem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuću i na dubini od 4-5 metara je pronašao dvije kamene kugle pomjera 30-40 cm. Bile su glatke, “teže od kamena” kako reče, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali.
Stotinjak metara poviše pronašli smo ostatke kamenih kugli smještene uz kuću Milorada Dakića. Kugla je podijeljena na dvije polovice, pravilnog je oblika, pomjera oko jednog metra.
Bosanske kugle u selu Trn kod Banja Luke, pomjera jednog metra
Autor (lijevo) sa Miloradom Dakićem pred čijom se kućom nalaze kugle i Jovom Jovanovićem ispred kamenih kugli u Trnu
Presjek bosanske kugle, Trn
Pravilan sferičan oblik, kugla u Trnu
U sjevernoj Bosni, u selu Teočak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađeni, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe.
Kamena kugla u Teočaku
Autor pored jedne od osam kugli u Teočaku
Jovo Jovanović i Bojan Zečević pored jedne od oštećenih kugli u Teočaku na vrhu utvrđenja Gradina
U blizini Vareša u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla. Pronašao je Radovan Puskić 1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom “Kugla”. Po sastavu nalikuje onoj u Trnu – magmatska stijena.
Kamena kugla u Ponikvama kod Vareša napravljena od magmatskog kamena
Površina kugle u Ponikvama
Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identični materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvišenju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio “Grečkog greblja” (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon “sedam teških zima”, napustili ovaj dio Bosne). Također, spomenuli su blagotvorni utjecaj kugli na konje koji ne mogu mokriti. Vlasnici s konjima naprave nekoliko krugova oko kugli i nakon toga problem sa mokrenjem je riješen.
Kamena kugla u Zlokućama kod Kaknja
Kameni monolit na uzvišenju kod Zlokuća – vrh manjeg astronomsko/energetskog hrama?
Polovica kamene kugle je vidljiva iznad površine, Zlokuće
Ova kugla je gotovo u potpunosti ispod površine zemlje u Zlokućama; samo je njen manji zakrivljeni dio vidljiv
Kružna kamena platforma u Zlokućama
Početkom prosinca 2004. sam imao predavanje u Maglaju gdje mi je rečeno da postoje još dvije lokacije kamenih kugli u okolini Maglaja.
Novo putovanje do okoline Maglaja je obavljeno u sastavu Ahmed Bosnić, Jovo Jovanović, Bojan Zečević i autor Semir Osmanagić, u drugoj polovici prosinca 2004. Bojanove informacije i fotografije govore o dvije lokacije kamenih kugli:
“Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagić je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se uljeva u rijeku Jablanicu. Uz pomoć tri odrasla čovjeka kuglu je prenio u dvorište svoje kuće koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio promjer kugli 155 cm, a Jovo je uz pomoć viska odredio starost oblikovanja kugle na 12000 godina.”
Kamena kugla pronađena u potoku Megara nalazi se danas u selu Jablanica kod Maglaja (Fotografija: Bojan Zečević)
“Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978) u sredini brda je pronađena kamena kugla. Savršena je sfera, promjera 150 cm. Svojevremeno je izbačena mašinom za kopanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće gdje se i danas nalazi.”
Ahmed Bosnić i Jovo Jovanović mjere kamenu kuglu u selu Jablanica kod Maglaja (fotografija: Bojan Zečević)
Kamena kugla pronađena u sredini brda kraj Maglaja sredinom 1970-ih prilikom kopanja tunela (Fotografija: Bojan Zečević)
U proljeće 2005. Jovo, Bojan i ja smo se zaputili do Kraljeve Sutjeske. Nakon nekoliko mjeseci prepiske koju sam imao sa fra Andrejom u Samostanu nas je ljubazno primio ravnatelj Muzeja i knjižnice. I, sasvim neočekivano, na samom ulazu u knjižnicu nailazimo na malu kamenu kuglu.
Osobine su joj karakteristične: granitni sastav, malo hrapava površina (slična onima u Teočaku), pravilan sferičan oblik, malo oštećena jedna strana… Fratar ne zna porijeklo; pretpostavlja da je imala funkciju topovske kugle. Ja nisam siguran. S jedne strane, može se uklopiti u naš kompleks kamenih kugli, jer su one napravljene različitih veličina. S druge strane, dovoljno je malih dimenzija da bi se upornim radom nakon dužeg vremena mogla isklesati bez upotrebe sprava za dizanje i pridržavanje.
Kamena kugla u knjižnici samostana u Kraljevoj Sutjesci, BiH
Ponovno putovanje u pravcu Banja Luke i obližnjeg sela Slatina. Nakon dužeg traženja u šumarku, na samom potoku nalazimo dosada najveću kamenu kuglu u Bosni. Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas ugodno iznenađenima.
Najveću kamenu kuglu u Bosni smo pronašli u šumarku kraj sela Slatina, sjeverno od Banja Luke.
Pažljivim promatranjem uočavamo da je površina nedovršena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom žličastog alata. Ono što kugli nedostaje je onaj posljednji proces poliranja kojom se površina ispolira. Na taj način bi se dobio savršen sferičan oblik.
Najveća kamena kugla kod Slatine je ujedno i nedovršena; nakon grube obrade nedostajao joj je proces poliranja koji bi je načinio savršenom sferom
Svi ovi primjeri su samo vrh ledenog brijega fenomena kojeg s pravom nazivamo fenomen kamenih kugli u Bosni.
Ono što ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraživanjima su izričita mišljenja službenih branitelja “istine”. Na primjer, na svojevremene upitne komentare seljana Trna i TV pažnju, odgovorio je geolog Mile Vujačić tvrdeći da je “kamena kugla magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u taj oblik oblikovala voda” (Banja Luka, 14.02.2001., AIM). Problem, naravno nastaje kada se broj lokacija multiplicira, svuda nalazimo pravilne kamene kugle, a nigdje nekih nepravilnih “magmatskih” oblika.
Ne isključujem da priroda može oblikovati savršen geometrijski oblik. Naprotiv. Ali, mogućnost da priroda oblikuje samo savršene oblike je nemoguća na praktičnoj naravi.
Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji postotak njihove stvarne zastupljenosti. Međutim, nakon tisuća godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo slučajnost će ih izbaciti na površinu: kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kuće na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se neće saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije.
Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Riječ je o fenomenu nastalom radom inteligentnih (ljudskih?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo iz kuta pet materijalnih čula. I kada su se “vidjeli” energetski tokovi ispod površine Zemlje. A samo prirodni materijali se koristili za čovjekovu dobrobit. I pri tome se nije narušavala harmonija života sa majkom Zemljom.
Doba kada su kamene kugle Bosne, Kostarike, Meksika… bile dijelom kompleksnog svjetskog energetskog sistema.
Post je objavljen 11.12.2006. u 00:14 sati.