RAZDOBLJE OD 1948. DO 2001. GODINE
Na stanovništvo vrgorske krajine velike je posljedice ostavio Drugi svjetski rat, no nakon njega dolazi novo razdoblje, koje je još više povećalo iseljavanje, a vezano je za deagrarizaciju, a posebno i uz litoralizaciju, budući da se veliki broj stanovnika ovog kraja, ponajviše iz planinskih dijelova općine iseljava u Makarsko primorje. Kraj zahvaća također i urbanizacija i industrijalizacija. Prvi poslijeratni popis stanovništva provela je Jugoslavija 1948. godine. Tada ovdje živi 11648 stanovnika. Najveća naselja su Poljica Kozička (1091), Zavojane (1022) i Vrgorac sa 987 stanovnika. Već popis iz 1953. godine, na kojem je popisano 10495 stanovnika pokazuje posljedice svih tih procesa, kada se broj stanovnika smanjio za 9%. U popisu iz 1961. Vrgorska krajina broji 11345 stanovnika, dok su najveća naselja Poljica Kozička (1077), Vrgorac (1057) i Zavojane (1050). To je vrijeme najveće naseljenosti našeg kraja, otkad se provode suvremeni popisi stanovništva. No, u međupopisnom razdoblju dolazi do najvećeg vala iseljavanja, tako da 1971. godine broj stanovnika pada na 9927. Ako gledamo razdoblje između 1961. i 1991., otkrivamo da se broj stanovnika vrgorskog kraja smanjio za 1/3, što je gotovo moglo dovesti do kolapsa gospodarstva ovog kraja. Mladi odlaze, pa nema tko privređivati i brinuti se za natalitet, a ostaju stariji za koje se nema tko brinuti. Masovne ekonomske emigracije, ponajviše u europske zemlje, uzrokovale su pad broj stanovnika u mnogim većim selima ovog kraja. Tako Poljica Kozička u tom kraju gube 39% stanovnika, a Zavojane čak 49%. Za razliku od njih, Vrgorac bilježi porast od 62%, i doseljavanje u grad najviše ide na štetu sela. U popisu iz 1991. godine Vrgorac je imao oko 7500 stanovnika, a popis iz 2001. godine dokazuje da stopa iseljavanja nije velika kao 60-ih godina. Broj stanovnika se malo povećao. Najveće naselje je i dalje ostao Vrgorac, dok su brojna manja sela i zaseoci prestali postojati.
Post je objavljen 21.12.2006. u 10:06 sati.