Marketing
Zidovi, podovi i stropovi griju i hlade
Suh zrak, propuh, kovitlanje prašine, visoki troškovi grijanja, neravnomjerno zagrijavanje prostorija u stanu... sve su to mane klasičnog sustava grijanja preko radijatora. Razvijena Europa prebacuje se na podno i zidno grijanje (i hlađenje), a počinje se eksperimentirati i sa stropnim grijanjem.
- Radijatori i druga grijaća tijela potiču kružno strujanj zraka u prostoriji. Budući da grijaća tijela imaju malu površinu, potrebne su visoke polazne temperature vode u sustavu - od 60 i više stupnjeva Celzijevih. Posljedica je suh zrak i kovitlanje prašine - objašnjava Davorin Gržan iz Eksperterma, strojarski inžinjer, projektant i ovlašteni sudski vještak.
Ako su vanjski zidovi hladni, osjećaj topline doživjet ćemo tek kada temperatura zraka u prostoru prijeđe 23 stupnja - a za to radijatori doista trebaju biti “kipući”. - Površine koje prenose toplinu trebale bi zato biti velike, a podovi i zidovi su za to idealni - objašnjava Gržan.
Jedan od vodećih sustava, koji je agresivno krenuo u “obučavanje” hrvatskih arhitekata i stručnjaka preko seminara (monteri ne mogu bez posebne obuke započeti rad) austrijska tvrtka Harreither, koju odlikuje i jedinstvena patentom zaštićena ovalna geometrija cijevi. Ona omogućava bržu promjenu intenziteta grijanja i veću iskoristivost energije, a zahtijeva i osjetno manju debljinu žbuke od okruglih cijevnih sustava.
Zidni i podni sustav grijanja temperaturu zraka u prostoru može, zahvaljujući toplim okolnim zidovima, sniziti za otprilike tri stupnja - i unatoč tome osjećat ćemo ugodnu toplinu. Dugoročno to znači velike uštede energije zbog velikog sniženja polazne temperature vode, a ako se tim niskotemperaturnim sustavima pridruže npr. toplinske crpke ili solarni uređaji, učinkovitost raste eksponencijalno zbog iskorištavanja obnovljivih izvora energije, koji su mogući upravo zbog niskih polaznih temperatura vode.
Zidno se grijanje može ugraditi i preko knauf-ploča u kojima je sustav, primjerice Harreitherov Hitherm Compact klima-zid. Montiraju se u jedno popodne, bez razbijanja podova i zidova i sušenja žbuke, pa su idealni i za adaptacije u starijim kućama.
Zidni sustavi vrlo učinkovito hlade zidove i prostoriju ljeti (ugodnije nego klima-uređaj), koristeći “prosječnu” temperaturu vode od 18-ak stupnjeva, pa i time štede energiju.
Niskotemperaturni sustavi zidnog i podnog grijanja apsolutni su hit u zapadnoj Europi, a počinju se koristiti u kombinaciji s toplinskim crpkama koje koriste temperaturu dubljih slojeva zemlje za zagrijavanje, odnosno pothlađivanje vode, jer je cilj svih tih sistema grijati se sa što nižom temperaturom (i potrošnjom), i hladiti sa što višom.
Za razliku od radijatora koji koriste temperaturu vode od čak 80 stupnjeva, u ovim sustavima se grije vodom temperature oko 35 stupnjeva, a hladi sa 18-ak stupnjeva. Koliko su popularni govori podatak da u Švedskoj sedam od deset obiteljskih kuća ima sustav toplinske pumpe, a u Njemačkoj svaka peta. Slovenija, primjerice, za uvođenje tog sustava građanima daje 30-ak posto subvencija.
A na najčešće pitanje - kako objesiti sliku na topli zid, odgovor je toplinska folija, koja jasno pokazuje položaj cijevi koju ne želite probiti čavlom!
Kad nam je u stanu ugodno
- Optimalna ugoda za čovjeka postiže se upotrebom zidnog grijanja, a blisko mu je, barem u teoriji, i zračeće stropno grijanje niske temperature, koje tek stiže na tržište. Svaki čovjek ugodu osjeća drukčije, no ona se ipak da izraziti kao srednja vrijednost između temperature zraka u prostoriji i temperature okolnih zidova.
Ako su stijene prostorije oko nas zagrijane na 24 stupnja, bit će nam dovoljno 16 stupnjeva zraka u prostoriji da bismo se osjećali vrlo ugodno. Ako su pak zidovi hladni, ugodu ćemo osjetiti tek ako temperatura zraka u prostoriji dosegne 30-ak stupnjeva - objašnjava Gržan.
Naravno, radijatori su daleko najjeftiniji (niskotemperaturni sustavi su i do 40 posto skuplji u startu), no u nekoliko godina se zbog manje potrošnje energenata uloženi novac vraća, a ugodnost je tu od trenutka montaže. By Goran Smiljanić
Post je objavljen 08.12.2006. u 12:05 sati.