U proučavanju povijesti Vrgorske krajine u 17. i 18. stoljeću, na razmeđi turske i mletačke vladavine, nezaobilazan je narodni junak Rade Miletić. Tko je zapravo on? Rade Miletić rođen je u crnogorskom selu Cuce 1667. godine. Već je u djetinjstvu postao siroče, a preživljavao je čuvajući stoku u crnogorskim planinama. U jedanaestoj godini napustio je rodnu zemlju i prešao u Dalmaciju, u samostan Zaostrog. Tu se preobratio na katolicizam i dobio krsno ime Mijo. U samostanu je ostao s namjerom da postane svećenik, ali ubrzo je napustio školu jer mu je sablja ipak bila draža. U to su vrijeme vrgorski i drugi muslimani često prelazili planinu Rilić i napadali Zaostrog. Rade je često sa svojim kolegama branio mjesto i samostan i tako je postao vješt u oružju. Tijekom Morejskog rata (1684. – 1699.) koji je vođen između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, Miletić je napustio samostan i krenuo u borbu protiv Turaka u dalmatinskim brdima. Iskazao se u mnogim borbama protiv Turaka. Tako je među prvima krenuo na Vrgorac za vrijeme njegovog oslobađanja 1690. godine. Njegovo junaštvo za opsade Vrgorca ostalo je zapisano u narodnim pjesmama. Tako jedna pjesma kaže:
Pa kakav je Miletiću Rade
Na Rilića konje nagonio
Na Matokit glavu naslonio
Iz Vrgorca Turke izgonio,
Ni dizdar ga smio dočekati nije.
Zbog tih zasluga mletački general Cornaro imenovao je Miletića serdarom cijele Vrgorske krajine. Umro je u Vrgorcu u 70. godini, 1737. godine. Zahvaljujući svome junaštvu ostao je zapamćen preko narodne predaje sve do danas. Nad grobom mu je postavljena ploča sljedećeg natpisa: „U Vrgorcu dne 16. ožujka 1737. umro je Mijo Miletić serdar, snažni vitez i najjači junak, umet Turaka koji za vrijeme rata odsiče 99 turskih glava. Na svojem krevetu mirno usnu u Gospodinu.“ Nakon izgradnje nove vrgorske crkve svečano su prenesene kosti Rade Miletića iz starog groba i položene u novi u crkvi.
Post je objavljen 04.12.2006. u 09:15 sati.