Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/dijamantnidvorac

Marketing

Sigurnost i strah

Svatko od nas, nekad je siguran, a nekad se boji. Sigurnost je puno bolja od straha, ali i strah ima svoju ulogu i mora postojati. On služi, da nas zaštiti od opasnih situacija. Problem je što se javlja i onda kada nije potreban pa nas ometa i otežava nam život. Mnoge su situacije, kada imamo strah zapravo bezopasne, umišljamo si ono što se obično ne dogadja. Mislimo, da će biti teško, ali zapravo nema razloga za strah.
Skoro svi ljudi imaju strah prema suprotnom spolu, pogotovo, kada nam se netko svidja. Pročitao sam, da je i najiskusnije strah, samo oni ne dopuštaju, da ih strah nadvlada, drže ga pod kontrolom. Strah je kao vatra - dobar sluga, loš gospodar. Bitan je pozitivan pristup, gledati pozitivno i nadati se najboljem. Jedan tip ima moto : “ Ako uspijem, dobivam sve, ako izgubim, nisam ništa izgubio.” Jedan psiholog rekao je da se bojimo samo onoga o čemu razmišljamo. Ako ne razmišljamo o tome, ne možemo se toga ni bojati. Točno je! Potrebno je demistificirati strah.
Npr. dečko vidi prvi put neku curu i svidja mu se na prvi pogled. Što je najgore što mu se može dogoditi, ako pridje toj curi? Gotovo ništa, cura ga može odbiti, ali to nije ništa strašno. Cure su obično ljubazne, neće vikati ni napraviti scenu, neće istući dečka, najgore što može biti je da ga pristojno odbije. A s druge strane, može ga prihvatiti. Ako ne pridje, ima 0% šansi, ako pridje, šanse postoje. Ako ga cura i odbije, to nije apsolutni poraz, dobio je iskustvo, drugi put bit će lakše, možda je naučio nešto novo.
Dečki imaju strašan strah, kada trebaju prvi put prići curi, malo što se može usporediti s time, neki bi radije umrli, nego to učinili, neki nikada ni ne probaju. A taj strah nema smisla, apsurdan je, zašto postoji? Valjda tako mora biti, cure bi poludile, kada bi im svaki dan prilazilo 100 dečki da ih upoznaju.

Image and video hosting by TinyPic

Jedan znanstvenik ima ovu teoriju. Kod životinja, npr, kod jelena – postoje jaki, snažni, dominantni mužjaci, koji imaju harem s puno ženki, koje su lude za njima. Postoje i ostali jeleni, koji nemaju nijednu ženku, oni samo pasu. Ti ostali jeleni imaju strašan strah uopće prići nekoj ženki, jer se boje da ih jaki jelen ne prebije. Možda taj strah postoji i kod muškaraca, još iz pradavnih vremena i nikada nije nestao. Muškarci imaju i bradavice, koje ničemu ne služe, prije su valjda imale ulogu, ta uloga je nestala, ali one su i dalje ostale. Možda su u prapovijesti, muškarci riskirali, da će ih prebiti neki jači muškarac, ako pridju ženi, pa zato postoji taj strah, koji ih je sačuvao od opasnih situacija. Ali, danas ako dečko pridje curi, sigurno mu neće izaći iz grma neki boksač i prebiti ga, samo zato što je prišao curi. A dečki se boje, kao da će se baš to dogoditi, boje se riskirati i puno propuštaju.
Papa Ivan Pavao II. rekao je na početku i na kraju pontifikata: “ Ne bojte se”, a dobar je i slogan Nike-a: “Just do it!”


Post je objavljen 03.12.2006. u 22:23 sati.