Marketing
Taoizam
tao (kin. dao=put), nestvoreni stvaralački princip svega što postoji, prvobitni izvor reda i jamstvo stabilnosti svega stvorenoga.
POVIJEST
Za razliku od taoizma kao filozofskog pravca koji se javlja nekoliko stoljeca prije Krista, taoizam kao religija potječe iz 2.st. po Kristu. Filozofski i religiozni taoizam s vremenom su se međusobno usko povezali tako da predstavljaju jednu od izvornih kineskih religioznofilozofskih tradicija i danas ih je gotovo nemoguće međusobno razlikovati.
UTEMELJITELJ
Prema predaji, utemeljitelj taoizma je Lao-zi. Pravo ime bilo mu je Li, a nadimak Erh. Bio je arhivist na dvoru kralja Choua, na kojemu se nalazio i Konfucije, utemeljitelj konfucionizma. Štoviše, Lao-zi je Konfucija počavao u dvorskim ceremonijama. Povjesničari međutim ni danas nisu sigurni je li Lao-zi stvarno živio, i ako jest, je li vrhunac njegovog djelovanja bio oko 604. ili oko 570. g. pr. Kr.
Na početku vladavine sjevernokineske dinastije Wei, taoizam u 3. st. dobiva novi polet zahvaljujući Chang-Luu, unuku Chang Tao-linga, za kojega se vjerovalo da mu se očitavao Lao-zi.
Toisti vjeruju da je Chang-Lu zajedno sa svojim nasljednicima zemaljski predstavnik Lao-zia. Chang-Lu je prihvatio vladavinu careva iz dinastije Wei, a za uzvrat je taoizam kao religija dobio posebne privilegije u kineskom carstvu kojim je vladala dinastija Wei.
SVETI SPISI
Temeljno djelo taoizma jest Knjiga o putu i njegovoj kreposti. U toj knjizi riječ je onaravi taoa i o načinu vladareva upravljanja zemljom i podanicima. Vladar treba biti nevidljiv. Budući da se ideal ne može nikada postići, vladar mora podanike i silom tjerati na krepost. To je nekim vladarima bila dobra izlika za despotsku vladavinu. Prema toj knjizi, pet temeljnih načela taoizma jesu: tao, relativnost, nedjelovanje, povratak i upravljanje.
Spis Knjiga preobraženja Lao-zia govori o njemu kao o onome koji je svemoguć, izvor je svakog života i boravi u svemiru. Obljavljivanjem tog spisa započinje i štovanje Lao-zia.
U svim taoističkim spisima posebna se važnost pridaje ulozi djeteta. Isticanjem vizualnih i drugih detalja taoistički su spisi uvelike utjecali na kinesku likovnu umjetnost.
NAUK
Klasični temeljni pojmovi taoizma, koji su ujedno i temelj drevne kineske religije, jesu: solidarnost prirode i čovjeka (interakcija između svemira i ljudskog društva); ciklično obilježje vremena i sveopći zakon povratka; štovanje predaka; kult neba; vjerovanje u božansku narav vlastodršca.
Temelj teoizma je pojam tao. Tao je nepromjenjiv, prije svih stvari. Od njega potjču nebo i zemlja, kao i dva pola: muški princip yang (duh, dobro, ljubav, svjetlo) i ženski princip ying (tvar, zlo, mržnja, tmina), koji upravljaju skladom svijeta.
MORAL
Taoizam uči kaovalja nasljedovati nepromjenjivost taoa, a to se postiže nedjelovanjem, smirenošću i izbjegavanjem unutrašnjih napetosti. Stoga su i taoistički kultni čini obilježeni asketizmom i pjevanjem himna u čast taoa.
Taoistički moral zabranjuje vjernicima neke vrlo konkretne čine nalažući pojedincu: ne ubij živo biće; nemoj se opijati; ne kradi. Nasuprot tomu preporučuje: budi dobar prema svim stvorenjima; nastoj riješiti sporove i ne mrzi; slušaj učitelja, roditelje i vladara; nastoj poznavati taoističke spise i pali tamjan u njihovu čast.
Taoizam je religiozna škola čiji je nauk oblikovao Konfucijev suvremenik Lao-zi, koji je na popularan način pristupio tradicionalnoj kineskoj religiji. On je iz stare religije preuzeo masku t'ao-t'eih, koja je služila u obredne svrhe, demitizirao je i dao joj novo ime Tao. Kao što je ta obredna maska imala lice i naličje, takva je prema Lao-ziu i sama stvarnost: ona jest i ona nije! Taoizam je mnogobožački, iako su božanstva zapravo pobožanstveni ljudi. Oni se zovu shen ili dusi, a služe najvišem Bogu. Vrhovni Bog u taoističkoj rekligiji je prapočelo, presonificirani tao. Taoistička religija vjeruje i u druga božanska bića. U drugom stoljeću prije Krista spominje se T'ai-i (Veliko Jedno), a nešto kasnije govori se o Čistoj Trojici (San-ch'ing). Sva božanstva koja se pojavljuju u taoizmu samo su emanacija velikoga Taoa. Pod utjecajem budizma i njegove teologije i sam
Lao-zi postaje Tao te se štuje kao Vrhovno božanstvo, Starac Gospodar ili Uzvišeno nebo.
Ravnoteža i međusobno djelovanje Yina i Yanga, životnih sila koje upravljaju svemirom.
Post je objavljen 20.11.2006. u 22:53 sati.