al da se razumijemo, ovo nije šalabajzer...jedino ako vi želite da to bude...
Mineralna ishrana
- Do 0,2 % je minerala potrebnih biljkama otopljeno u vodi.
- Jedan dio minerala biljka dobiva na taj način da su ti minerali vezani za koloide (čestice određene veličine; veličine čestica gline, humusa), za njih se vežu ioni (tvari najčešće negativnog naboja); na te negativne koloide se opet vežu minerali pozitivnog naboja (Ca, Mg, Fe) i biljka će sada praviti jednu razmjenu – ispuštati će određene ione, najčešće su to vodikovi ili bikarbonatni ioni, i biljka će ih mijenjati za ione vezane ne koloidima
- Taj proces nije jednostavan; biljka tako dolazi do 2% od onih potrebnih minerala
- Za dobivanje drugih minerala razvile su svoj mehanizam (što se detaljnije proučava u poljoprivredi)
- Biljke teško dolaze do minerala; otpuštanjem iona (zamjenom vodikovih i bikarbonatnih) – u tlu nalazimo različite otopine različitih pH- vrijednosti, pa će neke biljke rasti samo na tlima niske pH vrijednosti – to su acidofilne biljke;
- One koje rastu na tlima visoke pH-vrijednosti (lužnatim) su bazofilne biljke
- Rijetko će biljke rasti na bilo kakvim pH vrijednostima tla, svaka vrsta ima potrebu za određenom pH-vrijednosti
- Do minerala teško topivih u vodi (fosfati, sulfati, karbonati) teško dolaze biljke
- Jedan od minerala one primaju i u plinovitom obliku – iz CO2 iz atmosfere jedan dio ugljika koriste za izgradnju organske tvari
- Potreban im je i kisik, u obliku O2, za stanično disanje
- Samo neke biljke mogu primati i atmosferski dušik; one koje žive u simbiozi s kvržičnim bakterijama ili gljivicama
- C, H, N, O, P, S, K, Ca, Mg --> makroelementi/ biogeni – oni koji u 99 % izgrađuju biljke; često su zastupljeni
- Fe – prijelazni je element – potreban za izgradnju klorofila; kao enzim
- Mikroelementi --> potrebni su samo u malim količinama; dolaze u sastavu enzima; ali bez njih biljek ne mogu
- Si, npr. – potreban biljkama (travama i žitaricama)
Građa st. – deblja st. stijenka
- ispod je st. membrana ( od 2 sloja lipida); unutar nje je citoplazma sa st. organelima i vakuolama ( ograđeni prostori u kojima biljka može imati druge tvari; nalazimo ih kod odraslih biljaka)
- citoplazma nije svagdje jednako gusta – dio uz staničnu membranu koji je gušći – plazmalema; dio uz vakuole koji je gušći – tonoplast --> u tim dijelovima voda i mineralne tvari prolaze aktivno ( uz utrošak energije)
- stanična membrana je selektivno-propusna
- negdje propušta aktivno – na mjestima gušće koncentracije; negdje pasivno (bez utroška energije)
Nitrati – ne ulaze lako u biljku; uz korjenove dlačice
- oni se nalaze u obliku različitih soli ( KN, CaN); putem vode oni dolaze u listove gdje se događa redukcija kojom nastaju aminokiseline i bjelančevine
- iz NO3 nastaju aminokiseline i bjelančevina
- redukcija se događa postupno pod djelovanjem enzima ( reduksade):
o 1.) u citoplazmi enzimi reduciraju nitrat u nitrit ( NO3 -> NO2)
o 2.) nitriti u kloroplastima se reduciraju na NH3, koji se nakon toga ugrađuje u organske kiseline, koje daju aminokiseline
- dakle, postupno, djelovanjem više enzima nastaju iz nitrata nitriti, iz nitrita organske kiseline -> aminokiseline iz kojih nastaju bjelančevine
- djelomično se tako i reduciraju fosfati ( ne tako složeno)
- fosfati se ugrađuju direktno u anion
- dušik biljke primaju iz atmosfere – to svojstvo imaju modrozelene alge (simbiotska anabena), bakterije ( neke; kvržične – u lepirnjačama; neke slobodne bakterije u tlu)
* * *
Kolanje asimilata
Asimilati su proizvodi asimilacije CO2; proizvodi fotosinteze
- proizvodi fotosinteze su monosaharidi ( fruktoza, glukoza, trioza..),saharidi ( saharoza); bjelančevine – aminokiseline; lipidi ( masne tvari); molekule ATP ( one se ne troše odmah); vitamini, enzimi, hormoni -> tvari važne za život biljke; različite boje ( klorofil, ksantofil, karoten, antocijan); org. Kiseline ( kiseljak, kiselica, limun- biljke kisela okusa)
- te se tvari otapaju u vodi gdje uglavnom nastaje 25%-tna otopina
- fotosinteza se događa u asimilacijskom parenhimu – tu se nalazi mnoštvo kloroplasta koji to omogućuju; tu nastaju ti proizvodi, tu je njihova koncentracija najveća
TRANSPORT ASIMILATA
1.) Na razini stanice; najmanje udaljenosti
- u kloroplastu nastali asimilati tijekom noći prelaze u citoplazmu; u citoplazmi se zbog različitih gustoća citoplazme, događaju difuzija i osmoza : na mjestima plazmaleme i tonoplasta uz utrošak energije – aktivno
2.) Iz stanice u stanicu ( između stanica)
- Oko stanice se nalazi st. stijenka unutar koje je st. membrana . rekli bismo da tu nema prolaza tvari; no u staničnim stijenkama se pak nalaze pukotine PLAZMODEZMIJE, kroz koje tvari prelaze iz jedne st. u drugu
3.) Na velike udaljenosti
- kroz ksilem i floem se provode tvari
- ksilem, koji se sastoji od stanica traheje, provodi vodu potrebnu biljci;
- no, floem je onaj koji provodi asimilate; kroz njega prolaze asimilati iz lista; u taj dio ulaze asimilati u obliku saharoze i uz utrošak energije – selekcijom!
Kuda se kreću asimilati i zašto su oni potrebni bilci?!
- asimilati prolaze u prvom redu do mladih listova, koji jiš ne mogu sami proizvoditi asimilate
- odlaze i u različite stanice stabljike, korjena, pupova…
- tu će se oni koristiti za st. disanje gdje daju energiju
- osim toga, asimilati se troše; to trošenje je posebno u u stanicama plodova
- osim za potrošnju, asimilati odlaze u spremišne organe – korijen ( mrkva, cikla…), stapke ( gomolj, podanak…) – tu se talože u obliku monosaharida i polisaharida
- asimilati su asimilacijskom parenhimu određene veličine; one putuje do st. i organa; gledajući količinski, čitavim putem postoji koncentracijski gradijent – razlika …. Jedne stanice proizvode, druge troše - zbog toga se događa difuzija!
* * *
Insektivorne biljke
- posebna skupina biljaka koje se mogu hraniti i heterotrofno i autotrofno – uglavnom insektima ali i pticama, žabama…
- to su uglavnom, rekli bismo , obične biljke cvijetnice
- među mnogobrojnim porodicama, porodice DROSDERACEAE i LENTIGULACEAE specifične su porodice za tu vrstu biljaka
- Zašto se te biljke hrane insektima?
- Nedostaje im dušik i fosfor, jer žive na tlima koja se zovu cretovi – to su uglavnom kisela, polumočvarna tla, slabo bogata kisikom; tamo se uginuli organizmi ne razgrađuju, nego dolazi do pougljenivanja
- Kako razgrađuju te životinje:
o Pomoću fermenata- enzima – oni su slični pepsinu u našem želucu
o Pomoću bakterija u njihovim stupicama, koje izazivaju trulenje
- kako privući kukce?
- Imaju uglavnom posebne „naprave“ za hvatanje, koje možemo podijeliti na tri skupine:
o Pomoću ljepljivih nastavaka; koji se nalaze na površini listova, a nazivaju se tentakuli
Npr. ROSIKA, iz porodice Roserae; živi i kod nas
Naziva se Rossundifolia – listovi su joj okrugli, nemaju plosnate dijelove; na vrhovima lista su tentakule s kapljicama koje izgledaju poput rose (otuda i naziv)
Kada kukac sjedne na tu biljku, oko njege se sklapaju tentakuli s mnogobrojnim probavnim enzimima i žlijezdama, pa se tako probavljaju
U Hrvatskoj tresetišta ima kod Đurđevca i u zagorju kod Dubrave;
o Pomoću stupica ( šupljih naprava)
One izgledaju poput mješinica – predstavnik je Mješinarka ( Urticularia); to je mala vodena biljka, koju možemo naći i u našim krajevima; ima listove preobražene u končaste tvorevine, a neki su preobraženi u mješinice;
Osim nje – nerpentes ili vrčonoša – biljka tropskih predjela; vrč je građen tako da lakše uhvati životinju; rubni dio je klizav – „klopka“ za kukce – tako oni upadaju unutra, gdje se razgrađuju; listić iznad štiti od ulaska vode u vrč
Saracenia
o Hvatanje sklapanjem listova
Pomoću naprava za takvo hvatanje;
Tipični predstavnik je Dionea Muscikula – muholovka; nema je kod nas; u Sj. Americi;
To je biljka cvjetnica; krajevi listova razdijeljeni su da bi se mogli sklapati; izvana su zupčasti listovi; kada kukac sjedne na čekinje zupci se zatvaraju
* * *
St. disanje
- uz pomoć kisika postupno se razgrađuje organska tvar na anorgansku
C6H12O6 -> 6CO2 + 6H2O + 38ATP ( 48% od ukupne energije sadržane u glukozi)
- niz složenih kemijskih reakcija
1.) GLIKOLIZA u citoplazmi
- glukoza se razgrađuje na pirogrožđanu kiselinu + 2ATP-a
C6H12O6 -> pirogrožđana kis. + 2ATP
--> Aktivirana octena kiselina
- reakcije se dalje odvijaju u mitohondrijima
- u matriksu mitohondrija ->KREBSOV CIKLUS ( ciklus limunske kis.)
o limunska kis. pretvara se neprestano u neke druge kis. – na kraju opet nastane limunska kis., pa ponovno tako…
o to se događa u obliku kemijski reakcija – to su reakcije oksidacije i dekarboksilacije
--> nastaje CO2 i H+ - i vrlo male količine energije ( 4 ATP-a)
- drugi dio se događa na membrani mitohondrija
2.) REAKCIJE S KISIKOM – DIŠNI LANAC
- kisik putuje, pomoću enzima citokroma ( koji imaju Fe), na unutarnju membranu mitohondrija i tu dolazi do oslobađanja elektrona, pri čemu se postepeno oslobađa energija
- na kraju nastaje O2-
- vodik,nastao u krebsovom ciklusu, koji je došao preko prenosilaca NADH i FADH, spaja se s kisikom te nastaje H2O
- nastala energija iz dišnog lanca će se iskoristiti za to da se na ADP veže fosfat da nastane ATP --> to je OKSIDATIVNA FOSFORILACIJA
E + ADP --> ATP ( 32 ATP)
Post je objavljen 14.11.2006. u 14:07 sati.