Svijet mora izraditi planove za pomoć više od 10 milijuna ljudi koji će ostati bez svojih domova zbog rasta razine mora i oceana ako se klimatske promjene nastave dosadašnjim tempom.
Oceani rastu i zagrijavaju se povećavajući tako snagu vjetrova i oluja, a oceani sami postaju sve zagađeniji stvarajući kaos u morskom hranidbenom lancu. Trećinu svih emisija ugljičnih plinova apsorbiraju svjetski oceani i mora. Globalno zagrijavanje utječe na iznimno brzo otapanje ledenjaka što izravno utječe na rast razine oceana. U razdoblju od 1990. do 2100. godine očekuje se rast razine svjetskih mora za 88cm, gotovo 1 metra. Situaciju znatno pogoršavaju učestale oluje i padaline i zagrijavanje morskih površina što će priobalna područja učiniti mjestima nepogodnim za život zbog sve češćih razornih oluja i urugana.
Mnogi od svjetskih velegradova poput Tokyja ili Buenos Airesa nalaze se u priobalnom području. Neke bogate nacije mogle bi izgraditi sisteme brana i nasipa kao što je slučaj sa Nizozemskom no siromašnije zemlje osuđene su na propast i močvare. Niski otoci Pacifika poput otočja Tuvalu već su pristali na projekte sa Novim Zelandom da vlasti uzmu pola od 10 000 stanovnika da rade u agrikulturi ako dođe do rasta razine mora i devastacije obalnog pojasa. Tako su na listi najugroženijih područja svi niskoležeći otoci i države, veliki dio Bangladeša kao i Florida ili recimo, velik dio obalnog pojasa Velike Britanije.
Scientists say millions could flee rising seas (Reuters)
Post je objavljen 09.11.2006. u 09:26 sati.