Pregled posta

Subota

Subote su nam već točno godinu dana radne od jutra do mraka. Pa smo i tako ovu subotu bili na terenu već oko 08:00. Iskreno mislio sam da ćemo početi sa postavljanjem izolacije na krov, no kao i mnogo puta do sada nisam predvidio niz aktivnosti koje je bolje obaviti prije nego poslije.

Rano ujutro smo za nekih pola sata pripremili ostatak letava za krov, tako što smo ih premazali zaštitom za drvo, te su sljedili poslovi skidanja pomoćnih upora za krov i raznoraznih pomoćnih letava i tavalona kojima smo šalovali beton gdje nije bilo moguće drugačije. Naravno skinuli smo samo dijelove koji nemaju nikakvu statičku ulogu. Nakon oslobađanja kakvog takvog prostora u potkrovlju slijedilo je sikadnje svi bočnih dasaka linde, kao i cijelo bočno šalovanje linde. E da opaska urednika, linda je naš izraz (obiteljski) za lindru iliti službeno vijenac. Kada smo uspješno odradili cjelokupni posao slijedilo je uvijek drago svima vađenje svi silnih čavala. Onog trena kada više niti jedan čavao nije bespoličario i bušio neku dasku sustiglo nas je predvečerje i bilo je vrijeme za spremanje svari.

	Trenutno stanje slikano nakon subotnjih radova. Možete vidjeti da je skinuta oplata bočnog lindre. Na drugom katu vide se zakloni protiv bure kako bi mogli u miru zaštititi štafle i letve.
	Zaštita drveta insekticidom i fungicidom. Odlučili smo se za Belinkin Belbor već otopljen. Imamo nekih 170 m2 za zaštiti i potrošili smo oko 35 litara. Inaće njihov prospekt govori o potrošnji od oko 60 - 70 m2 na 10 l, a mi smo imali potrošnju za nijansu manju od 50 m2 sa 10 litarskom kantom. Zanimljivo je da smo prvo kupili otopinu žute boje, no onda smo se prebacili na otopinu zelene boje jer se daleko kvalitetnije vidi koji je dio premazan a koji nije
	Pogled na kuću sa doljnje strane s obzirom na pad, no radi se zapravo o sjeveroistoku.
	Pogled odozdo južne strane kuće
	Pogled na krov prije skidanja dijela oplate

Blast from the past

U tijeku definiranja projekta visila je dugo vremena i jedna zakonska nedorečenost. Naime i zakonu o gradnji stoji kako je obiteljska kuća građevina do 400 kvadrata stambene površine sa tri stana i tri etaže. Kada pogledate kuću i znajući da je bruto površina etaže oko 120 m2 brzo se dolazi do problema točnog utvrđivanja kvadrature radi zadovoljavanja zakonskih okvira. Naime svaki prostor se ukuljučuje u površinu preko koeficijenata koji su definirani sa neka dva pravilnika. Jednog iz 1986, a drugi i 1966 (godinu dana plus minus). No problem se javlja kod definiranja što je potkrovlje, a što je tavanski prostor. Uglavnom u nekim mjestima je to definirano prostornim planom, pa sam ih našao na interernetu kao ako se radi o visini nadozida manjoj od 80 cm do 160 cm onda se radi o tavanskom prostoru, a ako je nadozid viši onda se radi o potkrovlju koji se računa sa određenim koeficijentom. No tamo gdje to nije definirano prostornim planom imamo problem, a Pula je jedan od takvih. Iskreno mene je u toj fazi pojam obiteljske kuće zanimao samo zbog popusta kod komunalnog doprinosa.

I put za pronalazak svetog grala je krenuo. Prvo sam otišao u ured za prostorno uređenje utvrditi kako se utvrđuje što je tavan, a što potkrovlje. I odmah na početku šok.

- 'Što će ti to ?' - netko u uredu.
- 'Pa treba mi kako bi ne bi prekoračili 400 kvadrata stambene površine za obiteljsku kuću.' - ja.
- 'Kakvih 400 kvadrata, pa nema više razlike između obiteljske kuće i višestambene građevine'.
- 'Molim, kako, pa manje ću platiti komunalni doprinos'.
Dolazi mislim neki nadređeni, pričam istu priču, i onda on - 'Za to ti je zadužen ured za graditeljstvo'
Odlazim u ured za graditeljstvo:
- 'Bla, bla, ..., kada se radi o tavanu a kada o potkrovlju ?'
- 'Pa valjda ako ima sagrađen wc i kupatilo' - netko u uredu - 'no bolje ti dođi sutra kada budu tu šefica'.
Eto mene opet sutra i pitam šeficu:
- 'Jada, jada, ..., kada se radi o tavanu a kada o potkrovlju ?'
- 'Pa zar nije kada ima nadozid viši ili niži od 80 cm. No za to nismo mi zaduženi nego ured za prostorno uređenje !'
Super, odlazim nazad u ured za prostorno uređenje (sva sreća da su u istoj zgradi).
- 'Jada, jada, bla, bla, truć, buć, što sada...' - ja
- 'Nas to ne zanima. No ako te zanima radi komunalnog doprinosa, odi u grad i pitaj ih.'

Par dana poslje eto mene u nekakvo gradskom odjelu koji se bavi komunalnim doprinosom. Srećom cure koje tamo rade su bile jako susretljive i dobio sam odgovor kako se utvrđuje da li se radi o obiteljskoj kući ili ne. Uglavnom uzmu predmet sa kupa, a u predmetu se nalazi i lokacijska dozvola. Pročitaju što piše na naslovnici i ako piše na naslovnici loakcijska dozvola za obiteljsku kuću oni odmah obračunavaju popust. Istina oni ispočetka ponovo obračunavaju kubikažu, jer se po tome obračunava komunalni doprinos, sa sitnijim korekcijama prave kubikaže (npr. balkonski prostor se računa kao da ima visinu od samo jednog metra) i njih ne zanima definicija stambenog i nestambenog prostora, već samo kubikaža i eventualno što piše u lokacijskoj dozvoli za davanje popusta. A na lokacijskoj dozvoli piše ono za što odgovara arhitekt odnosno ono što je potpisao u idejnom rješenju. Posljedica svega toga je da nemamo betonski pristup (stepenice) našem tavanu (po zapravo svim zakonskim definicijma) jer je arhitektica smatrala da se radi o potkrovlju ako postoji prilaz stepenicama. Da su nam zakoni, odnosno pravilnici malo precizniji možda bi sagradili sve to nešto drugačije. Valjda kada uđeno u EU će to biti definirano preciznije.

Therma-ray ploče, stropno grijanje

Već na prvom razgovoru sa arhitekticom smo odlučili da nećemo izvoditi centralno grijanje, već neki vulgaris oblik električnog grijanja. Trenutno se grijemo sa termo pečima (vjerojatno ste primjetili da mi dijakritički znakovi ne idu) priključenim na dirigiranu struju. Dosta dobro odrađuju svoj posao kada se nisu ispraznile i dosta dobro služi period od 14-16 (ili 15-17) dirigirane struje za tu ulogu, no nekako sam uvijek bacao pogled na reklame za drugačije oblike električnog grijanja i tako se pojavio oglas za therma-ray ploče u Butigi (lokalni oglasnik). Obavio sam prvi razgovor i sve mi je to dijelovalo malo čudno. Te sam počeo istraživanje na internetu. Moram priznati da je sve bilo dosta škrto sa informacijama o tom obliku grijanja, no dovoljno da me zaintrigira. Kada sam proučio svu postojeću reklamnu literaturu, forum rasprave i sl. odlučio sam se za testnu instalaciju u jednoj sobi i odluka je pala na bratovu sobu.

Kontaktirao sam distributere u Zagrebu i stvar se zakuhala. Poslali su detaljne upute za ugradnju, premda je ugradnja prilično jednostavana. Obavili smo transakciju i oni su mi poslali ploče preko jednog drugog kupca blizu Pule, koji ih ima ugrađene u kući i iznimno je zadovoljan njima. Kada sam ga pitao za potrošnju rekao je da troše jako malo i da bi potrošnja bila okvira 250 kn za 100 m2, no moram odmah napomenuti da kada sam pričao sa distributerima, oni su mi dali brojke za potrošnju (u okolnostima normalno izolirane kuće i zagrebačkog područje) od oko 700-800 kn za 100m2 grijane površine.

Recimo za sada da je okrivni pokazatelj potrošnje koje sam dobio ipak nedovoljno preciznim izračunom u tim okvirima (700-800 kn), grijanje sobe koja se koristi kao dnevni boravak i koja se držala na 23.5 stupnjeva sa otvaranjima prozora i sl. Praćenje potrošnje grijanja sobe je pokazalo oko 1100 kn za 100 m2 grijanja dnevnih boravaka, pa je za očekivati da potrošnja adekvatnog grijanja prostorija različitih namjena neće prijeći 700-800 kn mjesečno za 100 m2. Ako se netko čudi odakle takva pretpostavka, samo ću reći da sa termostatima možete postaviti grijanje sobe (koja se koristi samo za spavanje) na recimo 19 stupnjeva dok ste na poslu, a podignete grijanje na 21 stupanja sat vremena prije očekivanog vremena spavanja i slične raznorazne kombinacije za grijanje, dnevnih prostora kada niste u kući i kada se vratite. Ključna je stvar da se održava određena temperatura dok se ne boravi u njima i viša temperatura kada ih koristite. A to sa termo pećima ne možete napraviti. Inaće brat je u sobi spavao sa curom prekriven sa jednom dekom i boravili su u njoj sa kratkim majcama.

To bi bilo to za danas. U nastavku slijedi priča o iskopima, kao i o ugradnji therma-ray ploča.

Post je objavljen 04.11.2006. u 21:24 sati.