Crvena polja i nebo iznad njih,
Kao krv prolivena,
Kao biseri iz mojih pluća
I mulj...
Samo jedan blok u nizu,
Samo godina jedna
I poslije svega opet staro,
Opet kraj...
Al' kad osjecaj stegne
I tegoba za danima plane,
U moje misli, urezane u drvo,
I uklesane u kamen,
Sve će da stane.
Zbog prošlih zvjezdanih noći,
Ovu noć bez ičega pamtim,
Jer ovo je zadnje...
Ovo je zadnji put...
Al' kad me netko opet navuče
Na pogrešne tragove.
Ja ću znati da me ne mrzi,
Jer ipak, samo je jedan trag,
Jedan - pravi.
Al' kada me sunce pozove
Da beskrajem opet vladam,
Moram odmoriti dušu,
Upočinuti
I tada...
Post je objavljen 14.04.2007. u 22:37 sati.