Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/densitylife1988

Marketing

Vruuuuce mi je........

Eto dragi moji...momentalno mi je u zivotu sve ok,nema beda nikakvoga...tu i tamo koja suzica potece zbog doticnog ali bolje...eto,posto sam nedavno pisala o Kartagi i o punskim ratovima,podijelit cu malo svoje filozofije sa vama.

Kartaga (fenički Kart-Hadašt:Novi grad)Image Hosted by ImageShack.us
Anticki grad I država na sjeveru Afrike,danas predgradje Tunisa.
Arheološkim iskapanjima otkriveni su neznatni ostaci prvotnoga feničkoga grada (Molohovo svetište,Ešmunov hram sa zidinama tvrdjave) I više nekropola s grobnim nalazima (nadgrobni reljefi,amuleti,figure božanstava,glinene maske). Mnogobrojniji su ostaci graditeljstva iz rimskog doba ( Odeon,teatar,amfiteatar,cisterne,terme) I starokršćanski spomenici (bazilike,baptisterij,nekropole). Grad su osnovali Feničani,vjerojatno 814.pr.Kr. Središte grada bila je tvrdjava pokraj koje je bila vanjska luka koja je sluzila za trgovačke a unutarnja za ratne brodove. Tijekom stoljeća Kartažani su osnovali velik broj naseobina na zapadnoj obali Afrike,na Siciliji,Sardiniji,Korzici,Balearima I Španjolskoj,istiskajući odande grčke trgovce I koloniste. Već oko VII.st.pr.Kr. imali su snažno brodovlje,koje je tim naeobinama moglo pružiti I oružanu zaštitu. Oko 500.pr.Kr. pod vlašću Kartage nalazila se cijela afrička obala,od Velike Sirte do Gibraltara,Baleara,Pitiuse ( Ibiza,Formentera) te dijelovi Sicilije I Sardinije.Kada su se Kratagi priključile I starije feničke kolonije (danas Sousse,Leptis Magna,Utika I dr.) I podložila neka Libijska plemena (IV.st.pr.Kr. ),postala je najjača pomorsko-trgovačka sila na zap. Sredozemlju. U državi je svu vlast držala novčana aristokracija: iz njezinih su se redova birali sufeti,vijeće >>gospode<< I sudački kolegij. Velike prihode davali su državi tributi podložnih plemena,raznovrsne carine,a poslije I rudnici u Španjolskoj.Zbog trgovačke konkurencije Kartaga je u više navrata ( u razdoblju od 480. do312.pr.Kr.) ulazila u rat protiv grčkih naseobina na Siciliji. U III.st.pr.Kr. sukobila se s Rimom I vodila s njim dugotrajne I teške ratove (punski ratovi). Nakon početnih uspijeha,ostvarenih pod Hanibalovim vodstvom u Drugome punskom ratu,Kartaga je u trećem punskom ratu sravnjena sa zemljom 146.pr.Kr. Rimska kolonija osnovana ondje 44.pr.Kr. I proširena 29.pr.Kr. postala je glavni grad za područje Africa proconsularis. Osvojili su je Vandali 439. I Bizant 533.,a razorili Arapi 697. Razvili jaku agrarnu proizvodnju,usavršili obrt,trgovinu I pomorstvo doveli do vrhunca.
Zao mi je sto nisam vise slika mogla staviti na blog al uskoro cu skenirati svoje slike iz Tunisa pa cete moci vidjeti super slikice koje sam sliknula tamo...kisss







Rimski prodor u Afriči kontinent počeo je nakon uništenja Kartage 146.pr.Kr. Prve provincije bile su Prokonzulska Afrika I Nova Afrika ili Numidija,kojoj su poslije dodane Mauretanija Caesarensis I Mauretanija Tingitana. Afrička granica,koja se protezala od današnjeg Maroka do Libije,bila je sa svoje četiri tisuće kilometara najduža u cijelome Carstvu,a obuhvaćala je prostor čije su goleme zemljopisne razlike odgovarale vrlo različitim kulturama I načinu života lokalnog pučanstva.Rimljane je Afrika privlačila zbog golema poljoprivrednog bogatstva I zgob strateškog položaja svojih luka. Nadzor nad njima jamčio je dominaciju nad sredozemnim putevima. Rimljani su zbog toga poticali razvoj starih pomorskih gradova koje su osnovali Kartažani ili Grci,a gradili su I nove. Trgovinom žitom,po kojoj je Afrika I dobila nadimak >>žitnica Rima<<,vlada je nadzirala mnogo strože nego bilo koju drugu trgovinu. Čak I u Augustovo doba oko 150 000 plebejaca besplatno je dobivalo žito,pa je redovita opskrba Rima ovim proizvodom imala I političko značenje. Kartaga je bila glavna luka za prijevoz žita, a August je naložio njezine obnovu. I izvoz ulja imao je veliko značenje,osobito poslije II.stoljeća. Ulje se prevozilo u cilindričnim posudama izradjenim u obalnim gradovima Tunisa. Sukob dviju sila započeo je na Siciliji,domovini Grka,koji su bili stoljetni suparnici Kartažana I saveznici svojih sunarodnjaka u Južnoj Italiji,kojima je sada vladao Rim. Punski ratovi su se vodili više destljeća,tijekom kojih je Rim zadobivao prevlast na moru I kopnu.Tijekom prvog rata Rimljani su izvojevali velike pomorske pobkede: kod Mila 160. godine pr.Kr. I kod Egatskih otoka 241. godine pr.Kr. (Sicilija,Korzika,Sardinija). Drugim punskim ratom vladao je genij Kartaškog vojskovodje Hanibala. Rimske su vojske I pretpjele nekoliko poraza od kojih je najteži bio u bitki kod Kane 216.godine.pr. Kr. Tek se intervencijom familije Scipiona,a posebno Publija Kornelija Scipiona ,ratna sreća osmjehnula Rimljanima,koji su konačno pobijedili Katrtažane u bitki kod Zame 202.godine.pr.Kr.



Prvi punski rat (264.-241.godine.pr.Kr.)
U vrijeme kada su Grci I Kartažani bili sukobljeni na Siciliji Rimljani su planirali iskrcavanje na Siciliji.Budući da je Kartaga bila u osjetnoj prevlasti,ocekivao se njihov iskrcaj na italsno tlo sto je sprijeceno dolaskom rimske vojske u mesinsku luku 264.godine pr.Kr. Rimljani su se otvoreno upleli u taj sukob te se on pretvorio u rimsko-kartaški tj. Prvi punski rat. Kartaški vodja tada je bio Hamilkar Barkas.


Drugi punski rat (218.-201.godine pr.Kr.)
228.g.pr.Kr Hamilkar pogiba u jednom od osvajackih pohoda te njegovu tradiciju slijedi njegov brat koji osniva novu Kartašku prijestolnicu Kartagenu no 221. godine ga ubijaju urotnici.Za svog novog vrhovnog zapovijednika Kartaška je vojska postavila najstarijeg Hamilkarova sina Hanibala,koji ce se dokazati kao jedan od najznacajnih antičkih stratega. U proljeće 219.godine pr.Kr. Hanibal je ušao u Sagunt,na što Rimljani nisu reagirali no kada je još odlučniji Hanibal u svibnju iduće godine sa 100 000 vojnika prešao preko Ebra,tek su tada Rimljani postavili ultimatum Kartagi te je na pomolu bio novi rat.Pošto su Rimljani planirali istovremeno iskrcavanje na Pirenejskom poluotoku I afričkom tlu Hanibal ih je uspio preeduhitriti. U kolovozu 218.g.pr.Kr s 50 000 pješaka,9 000 konjanika I mnoštvom slonova prelazi Pireneje I stiže do Rhone. Nakon obračuna I sklapanja savezništva sa Galima,prelazi Alpe I pet mjeseci kasnije stiže na sjever italskog poluotoka. Rimske vojske s konzulom Publijem Kornelijem Scipionom iskrcale su se na sjeveru ali pošto više nisu mogle spriječiti Hanibala vratile su se u Rim. Hanibal je najprije pokorio pleme Taurina,a zatim kod rijeke Ticina u jesen iste godine prvi puta se sukobio sa rimskom vojskom I izvojevao pobjedu nad konzulom Scipionom. To mu je donijelo nove svaeznike,Insumbre I keltska plemena te je svoje redove obnovio sa čak 14 000 Kelta ( 5 000 konjanika). Scipion se tada povukao na istočnu obalu Trebije gdje se odigrala nova bitka. Rimljani su tamo dijelom nasjeli Hanibalovoj taktici te kako se sredina Hanibalovih četa povlačila,Rimljani su krenuli za njima a kartaško konjaništvo ih je napalo s boka dok ih je Hanibalov brat Magon napao iz zasjede s ledja. Dio rimske vojske pod konzulom Sempronijem je uspio pobjeći I skloniti se. Iduće godine Hanibal je provalio u Etruriju,najteži put,pošto je to bilo močvarno područje na kojem je putu izgubio dosta vojnika I sam izgubio oko. Pošto su izabrali taj put,zaobišli su suparničku vojsku I teško je porazili kod Tirenskog mora.Nakon toga Hanibal je osvojio Umbriju,Apuliju I Kampaniju odakle se vratio u Apuliju. Pošto je pljačkala sve za sobom,kartaška vojska je samu sebe lišavala zaliha. Novi konzuli rimske vojske,dobili su zadatak za konačni obračun. Bitka se odigrala južno od malog naselja Kane u Apuliji. Osamdeset tisuća rimskih pješaka,gradjana I saveznika,6 000 konjanika,od kojih su trećina Rimljani, a ostatak saveznici.Hanibal je elastičnim popuštanjem tako stegnuo protivnika da se tek malim dijelom uspio izvući. Rimljani su strahovito poraženi. Poginulo je 70.000 vojnika,konzul,80 senatora,dva kvestora,jedan vojnicki tribun,mnogo bivših konzula,pretora I edila. Za Rimljane je to bio crni dan-dies ater. Godine 204.pr.Kr. konzul Kornelije Scipion ,junak hispanianskog rata,pristao je s brodovljem I vojskom kod Utike. Nakon duže opsade Kartažani su u pomoć pozvali Hanibala te su sada molili za mir na koji Rim nije pristajao. Odlučujuća bitka se odigrala 202.godine pr.Kr. kod Zame,u zaledju Kartage. Rimljani su ondje prvi puta porazili kartaškog vojskovodju te je pobjeda bial konačna a Scipion je dobio nadimaj Afrički.Završetkom rata zauvijek je prestaka prevlast Kartage na Sredozemlju te će treći rat biti presudan za njezinu civilizaciju.Image Hosted by ImageShack.us


Treći punski rat (149-146.godine pr.Kr.)
Za pedeset godine Kartažani su se uspijeli oporaviti. Protivno mirovnim naredbama ponovno su se naoružali,izgradili ratnu mornaricu I zaratili s numidskim kraljem,saveznikom Rimljana.Senat je 149.g.pr.Kr. najavio rat Kartažanima I poslao vojsku s brodovljem na Afriku.Stanovnici Utike su na vrijeme predali svoj grad Rimljanima te se tako spasili najgorega.Kartažani su se željeli nagoditi s Rimljanima ali kada su dobili ultimatum da napuste grad I odsele se daleko od mora,prihvatili su rat. Borba je trajal tri godine te je Kartaga razorena I spaljena a stanovništvo prodano.Gradsko je zemljište uzorano I prokleto. Na širem području Kartage (izmedju Tusca I Thene,danas Tunisa) osnovana je rimska provincija Afrika,dok su Utica I ostali gradovi dobili status slobodnih gradova,civitatis liberae.


Image Hosted by ImageShack.us

Hanibal ante portas ili Hanibal pred vratima,u strahu su govorili gradjani Rima nakon bitke u Kani. Hanibal je taj pohod izveo tek 211.godine.pr.Kr.,I to samo demonstrativno.Došao je I ulogorio se 3 000 koraka od grada, a zatim se povukao.
Hanibala je otac odgojio u mržnji prema Rimljanima te je od svoje devete godine boraveći u očevom vojnom logoru svladao vojna znanja I organizacijske sposobnosti a uz to je još bio I omiljen u vojsci te je to doprinjeloodabirom njega za vojskovodju.Nakon završetka Drugog punskog rata zbog otpora kartaških plitičkih protivnika I pritiska Rimljana morao je otići u progonstvo.Sklonio se u Siriu na dvor kralja Antioha III. Kojeg je pokušao nagovoriti da zarati protiv Rima na što ovaj nije pristao. Godine 189.pr.Kr. Hanibal stiže u Bitiniju,kralju Pruzije koji ga je na zahtjev Rimljana namjeravao izručiti no Hanibal se prije njihovog dolaska otrovao.












Post je objavljen 04.11.2006. u 13:41 sati.