Pregled posta

SWOT analiza županijske razvojne strategije 2007. – 2013.

PREDGOVOR
Sve zahtjevnije i kompleksnije okolnosti društveno-gospodarskog razvoja i pitanje kako ga ostvarivati postaju sve više briga sve većeg broja građana. Očekivanja da se razvoj treba i da će se događati nama bez našeg doprinosa pokazala su se iluzornima.
Istodobno odgovornost za razvoj, kako gospodarstva tako i društvene zajednice, sve više postaje svakodnevnica i obvezna zadaća najodgovornijih u institucijama od države do općine. Svaka od njih u tome ima i treba naći svoju ulogu i osjećati odgovornost za svoje činidbe ili nečinidbe.
Bez dvojbe je da su za ovakav tretman razvoja i uloge institucija nastupile krajnje okolnosti. Društvene i gospodarske nejednakosti narasle su do krajnjih granica, kako među društvenim skupinama tako i među različitim dijelovima zemlje. U novije vrijeme tim okolnostima treba dodati i pripremu Hrvatske za ulazak u EU.
Naime, EU gospodarski i društveni razvoj temelji na razvoju regija, uklanjanju uzroka razvojnih poteškoća te uspostavi prekogranične i međuregionalne suradnje.
U uskoj vezi s potrebama, a i pripremama Hrvatske za pristup u EU je izrada Nacionalnog razvojnog plana i Strategije regionalnog razvoja Hrvatske. To su dokumenti kojima se stvaraju dugoročne pretpostavke razvoja. Ključne među njima su da razvoj Republike Hrvatske mora biti oslonjen na znanje pojedinca, na afirmaciju poduzetništva, na spremnost svakoga za učenje i aktivan stav prema izazovima razvoja. Država treba postati servis građana i u tome treba biti dosljedna i pravična u svemu pa i u pomoći svojim regijama (županijama) u ostvarivanju njihovih razvojnih zadaća i potreba. A one trebaju postati i biti kreatori i nositelji svojeg razvoja.
Posljedično tome sve hrvatske županije su izradile ili privode kraju izradu svojih Regionalnih operativnih programa ili Županijskih razvojnih strategija kao temeljnih dokumenata svojih razvojnih namjera.
Pred Vama je Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije. Ona je dokument u kojem je naznačena razvojna strategija, način i sredstva koja se smatraju adekvatnima za dostizanje ciljeva njenog razvoja i ostvarenje njene vizije u 2013. godini.
Ovaj dokument vidi Virovitičko-podravsku županiju u 2013. godini kao gospodarski i infrastrukturno razvijenu regiju s gospodarstvom izraslim na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s očuvanim okolišem, prirodnim, povijesnim i kulturnim naslijeđem, u kojoj su njeni građani ostvarili napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu.
Ovakva vizija proizašla je iz analize gospodarskog i društvenog stanja Županije, a njeno ostvarenje vidi se u mogućim realizacijama brojnih mjera iz kojih trebaju proisteći projekti kojim će se znatno poboljšati i povećati imovina Županije, okolnosti privređivanja, kao i uvjeti življenja u njoj.
Ova strategija nije nepromjenjiv dokument. Vrijeme u kojem je nastala, a i buduće, vrijeme je stalnih događanja i promjena okolnosti privređivanja i življenja. Te okolnosti treba prepoznavati i sukladno njima strategiju treba korigirati kako bi se pozitivne promjene iskoristile, a negativni utjecaji umanjili ili otklonili.
Stoga ostvarivanje ove strategije treba biti kontinuirano i promišljeno, a u to trebaju biti inkorporirani svi čimbenici koji su je izradili i usvojili te oni koji po prirodi svoje nadležnosti imaju tu dužnost.
U tom poslu treba razumjeti potrebu uspostave suradnje na horizontalnoj razini, s institucijama i županijskim interesnim skupinama predstavljenima u Županijskom partnerstvu, kao i suradnje po vertikali jer mnoge opasnosti i slabosti nisu rješive samo u Županiji i nižim razinama nego pretpostavljaju rješenja na državnoj razini. Drugim riječima, potrebno je kompatibilno djelovanje tijekom implementacije razvojnih programa jedinica lokalne samouprave i uprave te njihova međusobna suradnja s državnom upravom.

Pitanja u vezi s sadržajem Županijske razvojne strategije molimo uputiti na adresu:
Služba za europske integracije i regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije
Trg Lj. Patačića 1
Tel: 033/743 192, 743 145
web stranica županije: www.zupanija.info
Sadržaji što su ovdje izneseni izrađeni su isključivo za Virovitičko-podravsku županiju. Dioničko društvo Inženjerski biro Zagreb izradilo je Županijsku razvojnu strategiju s skladu s zahtjevima klijenta, Virovitičko-podravske županije, samo za njezinu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz Strategije čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik.

Kompletnu Županijsku razvojnu strategiju sa Temeljnom analizom,strategijom razvoja i planom provedbe možete preuzeti na stranicama županije u PDF formatu (7.18 MB)

STRATEGIJA RAZVOJA
SWOT ANALIZA
1-Polazište
Traženje odgovora na pitanje ciljeva i načina razvoja ima ishodište u Temeljnoj analizi. Ona je ukazala na to da Virovitičko-podravska županija raspolaže s više važnih i kvalitetnih prirodnih resursa: čist okoliš, ugodan i lijep prostor, kvalitetno poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, šume, vode, značajno prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, geostrateški položaj, za rad zainteresirani djelatnike i stručnjake.
Većina tih resursa su u korištenju. Najvažniji industrijski kapacitet Virovitičko-podravske županije, a koji su u Hrvatskoj najveći, nastali su na osnovi prerade drva, poljoprivrednih proizvoda, mineralnih sirovina i drvne mase (namještaj, šećer, keramičke pločice). To je proizvelo odgovarajuću industrijsku, izvozno orijentiranu, proizvodnju, industrijsku kulturu i obrazovnu razinu te je otvorilo prostor razvoju obrta i drugih djelatnosti, što je povećalo potrebu bolje obrazovne, socijalne i zdravstvene te komunalne infrastrukture.
Prema tome, daljnji razvoj može se temeljiti, prije svega, na očuvanju i unapređenju eksploatacije ovih resursa, za što je potrebna obrazovna prilagodba, izgradnja poduzetničkih i razvojnih institucija, financijska i materijalna sredstva te posvećenost ciljevima razvoja.
No, analiza je ukazala i na određene, neiskorištene, razvojne mogućnosti ili razvojne šanse. One proizlaze iz rasta potražnje za svim vrstama turističke ponude, potražnje za netradicionalnim poljoprivrednim kulturama, mogućnostima razvoja obrta i malog poduzetništva te suradnje sa bliskim regijama. Također iz korištenja pred pristupnih fondova EU i stvaranja kritične mase potrebne za pronalaženje rješenja bržeg gospodarskog razvoja Hrvatske.
Temeljna analiza pokazala je i zaostajanje županijskog gospodarstva u cjelini, veću nezaposlenost, više ekonomski neaktivnog stanovništva, veći udjel neobrazovanog stanovništva, manje visokoobrazovanih u odnosu na hrvatski prosjek, što ima za posljedicu niži bruto domaći proizvod (2.369 USD, ili 38% od 6.305 USD, što je bio prosjek hrvatskoga građanina u 2003. godini).
Također je ukazala i na nedostatak sustava za očuvanje okoliša, gospodarenje otpadom, nereguliranost vodnih tokova, neriješene vlasničke odnose nad zemljištem, ali i na mogućnost efikasnijeg korištenja lokaliteta i objekata naslijeđa prirode, kulture i povijesti, na malobrojne, ali ozbiljne otegotne okolnosti, među ostalim na visoku stopu nezaposlenosti, nisku dohodovnost tradicionalnih ratarskih kultura, sporost u provedbi agrarne politike, neuređenost zemljišta (navodnjavanje i odvodnja), dampinški uvoz poljoprivrednih proizvoda, migracije, depopulaciju, izostanak kreditnih sredstava za poduzetništvo.
Ali, radi preciziranja saznanja o tome gdje smo i radi stvaranja pretpostavki za utvrđivanje gdje bismo htjeli biti i kako to ostvariti, potrebno je detaljnije istražiti okolnosti koje to determiniraju.

Te okolnosti proizlaze iz snaga ili prednosti kojima Županija raspolaže, slabosti ili nedostataka koje ima te prilika i prijetnji, odnosno mogućnosti i opasnosti koje će otkriti i iskoristiti, odnosno otkloniti. To će se postići primjenom SWOT analize.
Naime, SWOT analiza je metoda koja se koristi kako bi se stvorila slika trenutačnog stanja u Županiji te prepoznali pravci kojima bi se razvijala u budućnosti. Stoga je ona glavni, strateški, instrument za izradu ove razvojne strategije.
Ona omogućuje prepoznavanje SNAGA Županije, tj. njenih unutrašnjih sposobnosti koje joj omogućuju postizanje svojih ciljeva, a i njenih unutrašnjih nedostataka, SLABOSTI koje onemogućuju ostvarivanje očekivanih ciljeva Županije.
Ona omogućuje uočiti i PRILIKE, tj. čimbenike i situacije koje dolaze iz okruženja i koje se mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva, također i PRIJETNJE, odnosno okolnosti, utjecaje iz okruženja, koje mogu onemogućiti ostvarivanje ili dosezanje razvojnih ciljeva Županije.
Dakle, snage i slabosti su unutar Županije, to su njene prednosti ili nedostaci, ona ih ima i prepoznaje ih u većoj ili manjoj mjeri, ona ih koristi odnosno eliminira, dok prilike i prijetnje Županija treba uočiti u svojem okruženju, jer one dolaze iz njega.
U svemu ovom treba znati da se prilike i prijetnje pojavljuju i nestaju, a snage mogu ostati „mrtvi kapital“, dok će slabosti uzrokovati izostajanje koristi. Sve to je moguće ako tijela zadužena za razvoj ne ostvare svoju ulogu.

2 - Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Temeljna analiza upućuje na to da Virovitičko-podravska županija ima sljedeće snage i slabosti te prilike i prijetnje:

SNAGE (PREDNOSTI)
1. Potencijal za povećanje vrijednosti proizvodnje u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, te uslugama
2. Kvalitetno poljoprivredno zemljište
3. Poduzetničke zone, slobodna zona i Centar za poduzetništvo i razvoj
4. Čist okoliš, prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe uvjeti za razvoj različitih vidova turizma (Park prirode Papuk)
5. Industrijska i obrtnička tradicija, te proizvodna i poslovna suradnja
6. Nalazišta mineralnih sirovina (glina,kamen,pijesak)
7. Neiskorišteni kapaciteti prehrambene i drvne industrije
8. Snažne izvozno orijentirane industrije
9. Imovina jedinica lokalne uprave
10. Primjetna diverzificiranost poljoprivredne proizvodnje
11. Spremnost lokalne uprave na poticanje razvoja
12. Prazna seoska domaćinstva pogodna zaseoski turizam
13. Grupirana poljoprivredna zemljišta uvlasništvu gospodarskih subjekata
14. Pokrivenost ukupnog teritorija mobilnom komunikacijom
15. Geostrateški položaj i prometno raskrižje

SLABOSTI (NEDOSTACI)
1.Slaba iskorištenost prirodnih resursa
2.Visoka stopa nezaposlenosti djelatnika dobre radne naobrazbe
3. Orijentacija na nisko rentabilne ratarske kulture
4. Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, nedefinirano vlasništvo, nesređen katastar
5. Neorganiziran nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda
6. Necjeloviti sustavi zaštite okoliša i gospodarenja otpadom
7. Nerazvijenost komunalne infrastrukture
8. Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura
9. Neuređenost vodnih tokova
10. Stagnantno stanje malog i srednjeg poduzetništva
11. Industrija je niže i srednje tehnološke razine
12. Nepostojanje cestovnih obilaznica gradova
13. Miniranost područja

PRILIKE (MOGUĆNOSTI)
1. Rast potražnje svih vidova turističke potrošnje
2. Rast potražnje netradicionalnih poljoprivrednih kultura i ekološki proizvedenih proizvoda
3. Razvoj veza s regijama susjednih i bliskih zemalja
4. Omogućen pristup fondovima EU za regionalni razvoj
5. Strategija regionalnog razvoja Hrvatske predviđa poticanje razvoja Županije

PRIJETNJE (OPASNOSTI)
1. Migracija mladih i obrazovanih osoba te depopulacija i deruralizacija
2. Sporost u provedbi potrebne agrarne politike, neriješen katastar i vlasništvo nad zemljom
3. Nedovoljno stimulativan izvoz
4. Izostajanje kreditnih sredstava za razvoj poduzetništva i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
5. Dampinški uvoz poljoprivrednih proizvoda i postojanje crnog tržišta
6. Centraliziranost fiskalnog sustava
7. Visoka razina siromaštva i socijalne isključenosti


Uzajamnost prilika i snaga te slabosti i prijetnji

Razvojna orijentacija uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i korištenja onih prilika koje su kompatibilne snagama Županije. Isto tako ovisi o raspoznavanju, izbjegavanju i otklanjanju slabosti i prijetnji. Što je bolje ostvareno to razlikovanje, nalaz SWOT analize bit će korisniji.
Evidentno je da su uočene snage Virovitičko-podravske županije one koje proizlaze iz prostora na kojem ona jest, na stvorenim vrijednostima, znanju i poduzećima. One predstavljaju zavidan potencijal koji će biti podloga za obrtničke i djelatnosti malog poduzetništva radi ponude široke palete proizvoda i usluga podobnih za svakodnevnu i turističku potrošnju.
Stoga, npr. neiskorišteni kapaciteti prehrambene industrije su snaga koja daje priliku i provocira proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ili, poduzetničke zone predstavljaju priliku, idealno mjesto za organiziranje poduzetničkih djelatnosti.
Ili dalje, evidentan rast potražnje za turističkim proizvodima iz ruralnih prostora, kao i rast potražnje za industrijskim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima proizvedenima u ekološkim uvjetima, idealna su prilika za poticanje proizvodnje i ponude takvih proizvoda i usluga u Županiji. Ona je po većini tih industrijskih poljoprivrednih proizvoda vodeća meńu županijama, kako u apsolutnom smislu tako i po urodu po jedinici površine. Isto tako ona je bogata prirodnim, povijesnim i kulturnim naslijeńem, ruralnim prostorima koji su veoma zanimljivi kao turistička ponuda u raznovrsnim vidovima. Povezivanje tih prilika s mogućnostima Županije predstavlja jedan od razloga optimizma za budućnost.
Županija, kao i mnoge druge županije, ima slabosti, a kontinuirano se suočava s različitim prijetnjama: migracijom mladih i obrazovanih, depopulacijom, sa sporošću rješavanja problema vlasništva i korištenja zemljišta, ali posebno sa sporim napuštanjem nisko dohodovnih poljoprivrednih kultura i prijelazom na visoko dohodovne za kojima je velika potražnja. To se odnosi na voće i povrće, na industrijsko i aromatsko bilje, na proizvodnju mesa i mlijeka i sl.
Prijetnje se povećavaju i izostajanjem kreditne podrške razvojno orijentiranim poljoprivrednim gospodarstvima, fizičkim ili pravnim subjektima isto kao što to čini neograničeni uvoz poljoprivrednih proizvoda.

STRATEGIJA RAZVOJA
1 - Nalaz SWOT analize
SWOT analiza pokazuje da se Virovitičko-podravska županija suočava s raznovrsnim razvojnim potencijalom i opasnostima (zadatostima), a nominalno i s izazovima ubrzanoga tehnološkog razvoja, globalizacije, ali i socijalne i ekološke održivosti.
Stoga strategija razvoja i njezini instrumenti moraju biti takvi da izazove provedu u činidbe kako bi se postigli efekti iz prednosti, snaga, i prilika te smanjile slabosti i otklonile prijetnje. Naime, Županija ima primjetne komparativne prednosti, snage, koje su sadržajem prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, čist okoliš, prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe), industrijske i obrtničke tradicije, snažna izvozna orijentiranost industrijske proizvodnje, neiskorišteni proizvodni i tržišni potencijali, razvojne mogućnosti koje pružaju priroda i poduzetničke zone itd.
Nedostaci Županije su izraziti u visokoj stopi nezaposlenosti, orijentiranosti poljoprivrednika na nisko rentabilne kulture, fragmentiranosti poljoprivrednog zemljišta, nedovoljno izgrađenim sustavima zaštite okoliša, upravljanja otpadom, neuređenosti zemljišta i vodnih tokova, niskoj obrazovnoj razini, skromnom korištenju prirodnih resursa u turističke svrhe i sl. No glavna slabost Županije je što prednosti i mogućnosti nisu učinkovito iskorištene. No to, kao i u drugim županijama, nije slabost samo Županije nego posljedica neadekvatnog tretmana tranzicije i izostajanja konkretnije gospodarske politike.
Razvojne opcije Županije su stvoriti ponudu potražnji svih vidova netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda (industrijskog i aromatskog bilja, voća, povrća, a posebno proizvoda iz ekološke proizvodnje), zatim ponudu usluga vezanih za turizam i prometni položaj Županije. Ovo znači dopunu gospodarske strukture Županije. Stoga je realna opcija dinamičnijeg rasta malog poduzetništva.
Prema tome srednjoročni gospodarski razvoj Virovitičko-podravske županije temeljiti će se na poljoprivredi s naglaskom na proizvodnju industrijskog i aromatičnog bilja, proizvodnji voća i povrća te, tim ekološki proizvedenim, proizvodima. Nastavno na tu, primarnu, poljoprivrednu proizvodnju naslanjati će se i razvijati postojeća prerađivačka industrija sa mogućnostima proširenja na specifične proizvode. Uz to obilati šumski i mineralni resursi omogućuju preradu drva i proizvodnju poslovnog i kućnog namještaja te proizvodnju keramičkih proizvoda, opeke i crijepa. U Županiji postoje predispozicije za proizvodnju i drugih djelatnosti pa to predstavlja također područje proširenja i povećanja industrijske proizvodnje, obrtničkih i uopće poduzetničkih djelatnosti. Na ovo se naslanja raznovrsna obrtnička proizvodnja te različite uslužne djelatnosti, proizašle iz prirodnih i krajobraznih specifičnosti, orijentirane na turizam i usluge građanima i gospodarstvu.
Posebno povoljna okolnost, koja ovu razvojnu strategiju, kao i razvojne strategije drugih županija čini ostvarivim, je što su otvorene mogućnosti korištenja sredstava iz EU -razvojnih fondova. Zapravo, bez uključivanja tih sredstava ne bi se bitno ubrzala preobrazba Virovitičko-podravske u županiju razvijenoga gospodarstva utemeljenog na vlastitim prirodnim resursima, izgrađene komunalne i ostale infrastrukture, očuvanog okoliša, ukupnog naslijeđa i identiteta.

2 - Partnerstvo u ostvarivanju
Očekivana društvena i gospodarska preobrazba nije prepuštena samo tijelima vlasti. Ona nije moguća bez participacije županijskih interesnih skupina, Županijskog partnerstva, odgovarajuće organizacije i izgradnje institucije koje će imati za cilj provedbu mjera utvrđenih ovom Strategijom.
U tome poslu treba razumjeti potrebu suradnje na horizontalnoj razini, ali i uspostavu vertikalnih veza jer mnoge opasnosti i slabosti nisu rješive samo na županijskoj ili nižim razinama nego pretpostavljaju rješenja na državnoj razini. Drugim riječima, potrebno je kompatibilno djelovanje tijekom implementacije razvojnih programa jedinica lokalne samouprave i uprave te njihova međusobna suradnja s državnom upravom. U ovome, očekivati je i aktivniju ulogu države u ostvarivanju Regionalne razvojne politike

Strategija razvoja
Očito je da je u izvedbi Strategije razvoja potrebna interakcija brojnih subjekata, Županijskog partnerstva, javnog, civilnog i privatnog sektora, ne samo radi prepoznavanja snaga i slabosti, prilika i prijetnji, nego i radi izbora najboljih rješenja i prioriteta, koji u najvećoj mjeri zadovoljavaju istodobno potrebe svih struktura lokalnog društva. Naime, u suštini ove strategije stoje projekti koje provodi javni sektor, a oni su usmjereni da potiču ili podupiru ulaganja privatnog sektora pa je to njen materijalni izraz.
Stoga se strategija razvoja svodi na:
* oživotvorenje vizije dostizanjem dugoročnih razvojnih ciljeva, proizašlih iz SWOT analize,
* provedbom primjerenih mjera u vidu projekata, ostvarenih u nekoliko prioritetnih područja javnog sektora u razdoblju do 2013. godine, koji će poboljšati postojećei graditi nove resurse te tako omogućiti povećanje individualnih ulaganja.



Post je objavljen 04.11.2006. u 10:48 sati.