Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zivotinjemojsvijet

Marketing

~PONAŠANJE ŽIVOTINJA~

ODGOJ MLADUNACA U SISAVACA

Ovisno o životnom prostoru i načinu mladunci sisavaca na različite načine uče od roditelja. Već tijekom prvih dana života nauče vještine potrebne za njihovo preživljavanje. Sisavci se tijekom tisućljetne evolucijske povijesti razvili prilagođavajući se okolini. Uz učenje iskustvom mnoge su nekad naučene vještine u međuvremenu postale prirođenim načinima ponašanja.

Image Hosted by ImageShack.usImage Hosted by ImageShack.us

*Učenje
Mnogi sisavci koji žive u skupinama ili odjednom imaju više od jednog mladunca moraju naučiti koliko je njihovo vlastito ponašanje prihvatljivo za ostale pripadnike skupine.
Poput djece koja se u porodici često potuku, i mlade se životinje često u igri međusobno bore. One se na taj način pripremaju za kasniji život, ali isto tako nauče gdje im je mjesto unutar skupine. Tako primjerice merkati žive u složenim skupinama i mogu preživjeti samo uz ˝TIMSKI RAD˝. Mladumci imaju posebne ˝učitelje˝ koji ih uče kako uhvatiti škorpiona, ali i druge vještine potrebne za kasniji život kao što je čuvanje mladunaca, čuvanje straže ili pribavljanje hrane za druge pripadnike vrste. Oni su i njihovi čuvari koji ih brane od grabežljivaca.

Image Hosted by ImageShack.usImage Hosted by ImageShack.us

*Brzi mislioci
Sisavci koji love druge životinje moraju često brzo misliti i isto tako brzo donositi dluke, jer životinje koju love može reagirati na različite načine. Lovac unatoč tome mora naučiti uloviti plijen jer će uginuti od gladi.
Divlje mačke i divlji psi nauče loviti od svojih roditelja. Ženke divlje mačke donose mladuncima živi plijen i oni najprije moraju naučiti kako ga ubiti. Kasnije prate majku u lovačkim pohodima i uče samostalno loviti i ubiti plijen. Psi često love u čoporima i pritom svaki od njih mora dobro obaviti svoj dio posla jer zbog počinjene taktičke pogreške pojedinca čitav čopor može ostati gladan.

Image Hosted by ImageShack.us

*Učenje govora
Mnoge životinje međusobno ˝razgovaraju˝. Najbogatiji riječnik imaju primati i morski sisavci, primjerice dupini.
Kitovi i dupini koji žive u skupinama imaju opširam vokabular po kojemu se međusobni prepoznaju i informiraju o nalazištima hrane ili o opasnostima koje se približavaju.
Mladi kitovi ostaju uz majku godinu dana ili čak i duže te kroz to vrijeme od nje i od drugih pripadnika skupine uče ˝govor˝. Pritom u početku oponašaju samo tonove, a tek kasnije nauče njihovo značenje. Svaka se vrsta međusobno sporazumjeva na poseban način.

*Naučene sposobnosti
Inteligencija sisavaca razlikuje se od vrste do vrste. Razne vrste majmuna pripadaju najinteligentnijim sisavcima, a čimpanze su najsličnije čovijeku.
Drugi sisavci, primjerice kunići, nisu tako inteligentni i preživljavaju u prvom redu zahvaljujući svojim prirođenim sposobnostima. Instinkti koji čine prirođeni program ponašanja, isto su tako važni kao i inteligencija. U slučaju kunića instinkti su osigurali preživljavanje kunića kao vrste, pa zahvaljujući njima, iako plijen mnogih drugih životinja, ipak nisu ugroženi.

Image Hosted by ImageShack.us


INTELIGENCIJA PRIMATA

Od svih primata, čimpanza je najsličniji čovijeku i jedan od rijetkih sisavaca koji koriste oruđe. Mladunac već odmalena gleda kako njegova majka pomoću grane vadi kukce iz njihovih skrovišta. On ubro nauči tu specijalnu vještinu pa kasnije čak i usavršava svoje oruđe skidajući listove i pupove s grane koju je pronašao za vađenje kukaca.
Primati koji žive u hijerarhijski uređenim skupinama međusobno se sporazumjevaju govorom tijela i glasanjem. I mimikom lica mogu izraziti emocije, a mladunci već vrlo rano nauče značenje različitih izraza. Kao i čovijek, majmuni grimasom izražavaju ljutnju, a kad ugledaju takvu grimasu odraslih, mladunci se prestrašeno povlače.
Mladi primati od samoga se rođenja čvrsto drže za krzno svoje majke i odavde, sigurni, promatraju ponašanje odraslih pripadnika skupine. Hodanje je kod majmuna kao i kod čovijeka naučena vještina.Majka rezus-majmuna stavlja mladunca na tlo i odlazi. Ako je mladunac ne slijedi, ona ga potiće na hodanje i pomažu mu da bi ga na kraju ponovno uzela u zaštitu svojega naručja. Lekcija se ponavlja dok mladunac nebude sposoban za samostalno kretanje. Majmuni imaju u odnosu na veličinu tijela veće mozgove od grugih životinja, pa zbog toga brzo uče i sposobni su međusobno komunicirati.


Post je objavljen 02.11.2006. u 20:25 sati.