... otkud tradicija slavljenja halloween-a?
noć vještica se slavi svake godine, ali što se to zapravo slavi? i kako je započeta ova tradicija? je li ona, kako neki smatraju, oblik štovanja demona? ili je samo bezopasni trag nekog prastarog paganskog rituala?
engleska riječ «halloween» zapravo ima svoje korjene u katoličkoj crkvi. dolazi od spoja riječi «all hallows eve» (dan prije blagdana svih svetih).
prvi dan mjeseca studenog, dan svih svetih, katolički je blagdan u znak sjećanja na svece. no, u 5. stoljeću prije krista, u keltskoj irskoj, ljeto je službeno završavalo 31.10. taj dan zvao se samhain i predstavljao je keltsku novu godinu.
jedna legenda kaže da su se na taj dan bestjelesni duhovi svih onih koji su umrli tijekom te godine vraćali među žive u potrazi za novim tijelom koje bi zaposjeli tijekom iduće godine. vjerovalo se da je to njihova jedina prilika za zagrobni život. kelti su vjerovali da su svi svemirski i vremenski zakoni poremećeni na taj dan te da ne vrijede, što je omogućavalo duhovima da se miješaju sa svijetom živih.
logično, živi ljudi nisu htjeli biti opsjednuti duhovima pa su stoga u noći sa 31.10. na 01.11. gasili vatru u svojim domovima kako bi oni izgledali hladni i nepoželjni za nastanjivanje. zatim bi se oblačili u sve vrste kostima koji su podsjećali na duhove i organizirali vrlo bučne parade po selu vjerujući da će time uplašiti i otjerati duhove koji su u potrazi za tijelima.
realnije objašnjenje za gašenje vatre u domovima na kraju godine vjerojatno je to da su sva keltska plemena tu noć odlazili u centralnu irsku gdje su svi palili baklje na istom izvoru – druidskoj vatri koja je uvijek gorila u usinachu. zatim bi baklje s druidskom vatrom nosili kućama i njome potpalili ognjište.
neke priče govore da su kelti ponekad spalili osobu za koju su vjerovali da je opsjednuta duhom kako bi pokazali duhovima da im je bolje da odustanu od svojih nauma. druge priče pak ovakve običaje demantiraju i svrstavaju ih samo u mitove.
rimljani su prisvojili keltske običaje. u 1. stoljeću nove ere sumhain je asimiliran u proslave nekih drugih rimskih običaja u listopadu, kao što je njihov dan u čast pomone, rimske božice voća i drveća. simbol pomone je jabuka, što bi moglo objasniti korjene tradicije pravljenja ušećerenih jabuka na noć vještica.
tijekom vremena običaji su se mijenjali i postajali sve više ritualizirani. kako je vjerovanje u opsjedanje duhovima iščezavalo, praksa kostimiranja u razne hobite, gobline, duhove i vještice poprimala je sve više samo ceremonijalnu ulogu.
običaj slavljenja halloweena u SAD su prenijeli irski imigranti tijekom 1840-ih, kad su napuštali irsku zbog bolesti i nestašice krumpira. u to vrijeme u novoj engleskoj počelo se već i s kićenjem okućnica i ograda raznim simboličnim ukrasima.
običaj obilaženja kuća u potrazi za 'gozbom' ne potječe od ketla, već se javio u europi oko 9. stoljeća. drugog dana mjeseca studenog kršćani slave dušni dan. na taj dan bi stari kršćani išli od sela do sela i obilazili kuće i prosili «kolače za dušu», napravljene od kvadratičnih komada kruha s grožđicama. što bi više duševnih kolača isprosili, više bi obećali molitvi za duše svih pokojnika u rodu s osobom koja bi ih nagradila. u to vrijeme vjerovalo se da duše mrtvih najprije odlaze u limb te da ih samo molitva može poslati u raj.
paljenja svijeće u bundevi također dolazi iz irskih običaja.
kako legenda kaže, čovjek imenom jack, koji je bio pijanac i varalica, namamio je sotonu da se popne na drvo. jack je zatim urezao križ u koru drveta i tako uhvatio vraga u stupicu. jack se nagodio s vragom da će ga pustiti s drveta pod uvijetom da ga više nikada ne dovodi u iskušenje.
prema priči, nakon smrti jacku je bio zabranjen ulaz u raj zbog lošeg i zločestog načina života, ali mu je također bio zabranjen i ulaz u pakao jer je prevario vraga. umjesto toga, vrag mu je dao komadić žara da si može osvjetljavati put kroz hladnu tminu ništavila. jack je žar stavio u izdubljenu repu kako bi je održao što duže 'na životu'.
irci su koristili repe za stavljanje svijeća, ali tijekom vremena (pogotovo kada su se doselili imigranti na američki kontinent) pokazalo se da su bundeve atraktivnije od repa. tako se bundeva zapravo ustalila tek u SAD-u.
iako su neke kulture (osobito SAD) prisvojile noć vještica kao svoj najdraži «blagdan», on sam po sebi nije proizašao iz crne magije. razvio se od rituala starih kelta koji su tako slavili novu godinu te od srednjovjekovnih molitvenih rituala europskih kršćana. čak i danas, mnoge crkve pripremaju proslave halloweena za djecu zajedno s tradicijom dubljenjem bundeva. na kraju krajeva, dan je sam po sebi zao onoliko koliko ga pojedinci naprave takvim.
Post je objavljen 01.11.2006. u 16:07 sati.