Marketing
Make a wish, take a chance, make a change and break away...
Svijetlost svijeća obasjava prozore, ali još uvijek je mrak.
Baršunast glas i zvuk gitare šire se kroz zadimljen prostor.
Sama, ali sretna.
Možda je tako i bolje.
Polako me savladava umor, ali ti mi daješ novu snagu.
Želim biti poput tebe. Želim pjevati poput tebe.
Želim opčiniti nekoga kao što si ti opčinila mene.
San Francisco, grad tvojih snova...
Fali mi narcisoidnosti.
Fali mi osmijeh i fali mi gitara.
Fale mi godine i fali mi trud.
Mogu nadomjestiti ono što nemam, ali nikada neću biti poput tebe...
Kažeš mi da budem svoja i ne pokušavam promijeniti ono što imam, već to samo usavršavati.
Ja te slušam i pitam se kako to da si još uvijek ovdje,
na barskoj stolici u sobi punoj dima, a s dijamantom u ruci.
Pričaš mi o svojim snovima i kako ih nisi ostvarila.
Ne još.
Pričaš mi kako ćeš krenuti jednoga dana, možda već sutra, kada se odlučiš žrtvovati za svoje snove.
Put nam je svima jednak, ali svatko izlazi na svojoj stanici.
Želim probati.
Želim dio tebe, želim dio tog života.
Ne treba mi sjaj i blještavilo.
Meni je dosta samo jedna barska stolica.
Samo vaš osmjeh meni je dovoljna nagrada.
I na putu za San Francisco ja još uvijek pjevam svoju pjesmu...
Post je objavljen 24.10.2006. u 12:38 sati.