Sjedeći za tipkovnicom, razmišljam o svemu što se sinoć dogodilo... Kako zabavna i bezobavezna večer sa prijateljima, poznanicima i novostečenim poznanicima završi sa željom probijanja najdebljeg zida vlastitom glavom...?
Razmišljam kako lako nestaju muško - ženska prijateljstva...izgleda vrlo lako, jer takva prijateljstva očito ne postoje...
Pokušajmo definirati muško - ženska prijateljstva! Takvo prijateljstvo bi trebalo biti bazirano samo na prijateljstvu, bez skrivnih želja za sexom, brijanjem ili ne daj Bože, nekom romantičnom dugotrajnom vezom.
A što ako se jedna od navedenih stvari dogodi između vas i prijatelja? I što ako nakon tog jednog lampusa, druga strana ne shvaća da je to bio trenutak slabosti ili jednostavno trenutak kada mozak nije radio u punom kapacitetu i da se takve stvari ne mogu i neće više dogoditi? Tada to "prijateljstvo" prestaje kao da nije nikada ni postojalo i nikada više nećete u toj osobi vidjeti prijatelja nego samo grešku koja se nije smjela dogoditi.
Proučimo i drugu moguću situaciju. Recimo da se neka od gore prije spomenutih stvari dogodi između dvoje prijatelja i da jedna i druga strana priznaje da je to bio trenutak slabosti, trenutak kada su kočnice popustile. Ali priznajete da vam se ta "greška" svidjela i ne žalite niti sekunde.
Da li je i to početak kraja jednog dugog i dragog prijateljstva??
Da li još uvijek postoje iskrena, klasična muško - ženska prijateljstva??
I kako nakon svega reći dragoj ti osobi kako smatraš sve što se dogodilo između vas neponovljivom greškom??
Kako reći da ti njega vidiš u sasvim drugom svijetlu i da još uvijek misliš na nekoga drugoga??
Kako službeno objaviti, ono što postaje očito, kraj jednog prijateljstva??
Post je objavljen 22.10.2006. u 11:57 sati.