Marketing
PLANINSKA ZEBRA
Veličina;
-Visina do ramena: 1,2-1,3 m
-Dužina: glava i tijelo: 2,2 m, rep 50cm
-Težina: 260-370 kg
RASPROSTRANJENOST:
U slobodnoj prirodi žive samo u planinskim područjima južne Afrike (kapska planinka zebra) te na prostoru od Namibije do južne Angole (Hartmannova planinska zebra).
Malobrojne planinske zebre koje još žive u prirodi nastanjuju brdovite pustinje južne i jugozapadne Afrike. Pruge na njihovom krznu odlikuju uzorak jedinstven za svaku pojedinačnu životinju, nešto kao ljudski otisak prstiju....
NAČIN ŽIVOTA:
-Ponašanje: živi u obiteljskim skupinama
-Hrana: uglavnom trava
-Glasanje: rzanje
-Životni vijek: do 28 godina
Svojim sposobnostima penjanja po strmim kamenitim obroncima zebra je idealno prilagođena životu u stjenovitim područjima svoje domovine.
Živi u manjim krdima, često u mješovitoj neobaveznoj mješovitoj zajednici s nekim vrstama antilopa. Druge životinje često imaju koristi od druženja s njima jer zebre svojim oštrim sluhom i vidom vrlo rano zamjećuju blizinu neprijatelja te upozoravaju ostale.
Krdo planinskih zebra obično se sastoji od jednog pastuha te jedne do šest kobila i njihove mladunčadi. Članovi takve obitelji veoma su međusobno povezani.
Mladi mužjaci napuštaju krdo u dobi od jedne do četiri godine te se udružuju u skupine samaca. U nekom pogodnom trenutku "otet" će nekoliko kobila i osnovati vlastito krdo, odnosno jednostavno će preuzeti kobile nekog ostarjelog pastuha. Protjerani mužjaci zatim žive sami ili u skupinama mužjaka...
ISHRANA:
Kao i svi članovi porodice konja, planinska zebra pase travu i provodi veći dio dana u potrazi za hranom. Katkad jede i koru drveća, lišće, pupoljke i plodove. Svojim oštrim sjekutićima otkida travu, a kutnjacima vlaknastu hranu pretvaraju u kašu. Dok traži hranu, stalno je na oprezu.
Prostori u kojima žive planinske zebre većinom su vrlo suhi i topli, no one dobro podnose te uvijete, pa mogu čak i do tri dana izdržati bez vode. Da bi do nje došle, često moraj prelaziti velike udaljenosti.
RAZMNOŽAVANJE:
-Spolna zrelost: s 2 godine
-Doba parenja: pretežno listopad-ožujak
-Trajanje bređosti: 11,5-12 mjeseci
Broj mladunaca: u pravilu 1
Kobila je više puta na godinu sposobna za oplodnju, no do parenja najčešće dolazi u vrijeme koje omogućuje ždrebetu da dođe na svijet za vrijeme kišnog razdoblja kad ima trave u izobilju.
Udvarajući se, pastuh gurka kobilu i gricka je za grivu. Time što se umiri i raširi noge kobila daje pastuhu do znanja da je spremna za parenje. Otprolike godinu dana nakon parenja dolazi na svijet u pravilu samo jedno ždrijebe. Oko jedan sat nakon poroda može stati na noge, a ubrzo zatim i trčati te slijediti krdo, jer mu jedino ono pruža relativnu zaštitu od napada zvijeri. Majka ždrijebe potpuno odbija od sisenakon godinu dana, no ono već u dobi od nekoliko tjedana pomalo počinje jesti travu.
Mladunci obaju spolova ostaju u krdu oko dvije godine, a zatim pastuh protjeruje mlade mužjake. Ponekad mlade kobile u to doba također napuštaju krdo jer ih privuće kakav mladi pastuh koji osniva vlastito krdo.
UGROŽENOST:
Za bijele doseljenike zebre su oduvijek predstavljale štetočine, jer su se zadržavale na pašnjacima njihove stoke pa bi ih oni ubijali u velikom broju, a za svaki odsjećeni rep dobivala se i novčana nagrada. Zebrama nije išla u prilog ni njihova znatiželja, jer su zbog nje dolazile na puškomet lovaca.
Kapska planinska zebra bila je na taj način gotovo potpuno istrijebljena. Posljednjih 27 primjeraka te vrste našlo je 1913. godine utočište u Nacionalnom parku u blizini Cradocka u južnoj Africi. Nakon toga je njihov broj postupno porastao na 420 životinja, no one su još uvijek vrlo ugrožene!!!
Jedna podvrsta ove zebre, tj. kapska planinska zebra, bila je već gotovo na granici izumiranja. Danas je cijela ta vrsta zaštićena, no još se uvijek ubraja u osobito ugrožene vrste.
Post je objavljen 26.06.2007. u 14:41 sati.