Bila je davna, hladna zima...
Bio je auto pored mora...
Bila je neka dobra, stara muzika...
Bio je vjetar...
Bili su valovi...
Bila je boca crnog vina...
Bile su narance...
Bila je sol koja se lijepi za prste...
Bile su zvijezde i bistro nebo...
Bila je koprena dima u autu...
Bile su nebeske oci iza zamagljenog pogleda...
Bio je miris zelenog «Orbita», njegovog after shavea, vanilije i ceznje...
Bio je najljepsi poljubac...
Okus vina na mekim usnama...
Tijela koja bride i spajaju se u toplinu...
Glava na ramenu i ruka na vratu...
Lice zaronjeno u kosu...
Bilo je pitanje...
I dok sam izgovarala «Ne» bila je skrivena suza u oku i neprimjetan drhtaj tijela...
Bilo je toliko htjenja, a tako nemoguce...
Nikada nisam objasnila zasto...
Nisam imala snage...
Nakon svega ostalo je samo mjesto pokraj mora koje me ponekad sjeti, miris poznatog after shavea i vanilije, kora narance koju jos cuvam negdje među starim uspomenama, puno neizgovorenih rijeci i jedno izgovoreno «Zbogom»...
Post je objavljen 19.10.2006. u 15:58 sati.